Izložba je u proljeće ove godine postavljena u Edith-Russ-Haus für Medienkunst u njemačkom Oldenburgu, gdje su predstavljeni filmovi iz svih faza rada produktivnog redatelja. Zagrebačka izložba bavi se manje poznatim periodima Žilnikovog opusa: filmovima nastalim u Njemačkoj 1970-ih, te filmovima televizijske produkcije 1980-ih. Naziv izložbe Građani iz sjene odražava autorov cjeloživotni interes za nevidljive, potlačene i nedovoljno ili pogrešno predstavljane građane. Njegove filmove prožima hrabar amaterizam koncepta i metode, koje izložba u Galeriji Nova razrađuje s interesom za potencijal građana iz sjene kao doprinos emancipatorskoj politici i angažiranoj umjetničkoj produkciji.

Tijekom izložbe će se u Galeriji Nova izmijeniti i tri programa projekcija, svaki u trajanju od tri tjedna, koji će obuhvatiti filmove sa ženskim protagonisticama, televizijske filmove te filmove o gastarbajterima i migrantima. Izložba će biti otvorena do 2. siječnja 2019. godine.

Uz izložbu, Žilnikov opus bit će predstavljen kroz filmske programe Kina Tuškanac i Human Rights Film Festivala. U okviru Kratkog utorka, stalnog programa Kina Tuškanac, dva dana prije otvorenja izložbe u Galeriji Nova, u utorak, 20. studenog prikazao se dvodijelni filmski program kustosa Ivana Ramljaka uz prisustvo Želimira Žilnika.

U suradnji s Human Rights Film Festivalom, organiziran je trodnevni filmski program u sklopu kojeg će hrvatsku premijeru imati najnoviji Žilnikov dokumentarni film Najljepša zemlja na svijetu o grupi mladih migranata u Beču, koje prati dok se probijaju kroz administrativne labirinte stjecanja statusa i boravka u Austriji. Prikazat će se i dva posebno kurirana programa filmova različitih autora koji kontekstualiziraju Žilnikovu filmsku praksu – Stalni stanovnik Grega de Cuira, nezavisnog kustosa i izbornika beogradskog Alternative Film/Video festivala, i Odjeci Žilnika filmske izbornice Jelene Ostojić.

Od početaka svog rada na živoj sceni amaterskog filma u Jugoslaviji šezdesetih godina, Želimir Žilnik snimio je više od pedeset filmova. Rano je postao međunarodno priznat, osvojivši 1969. na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu Zlatnog medvjeda za film Rani radovi. Tijekom sedamdesetih godina njegovi filmovi nailaze na protivljenje političkog establišmenta, pa napušta Jugoslaviju i odlazi u Njemačku gdje je realizirao nekoliko nezavisnih filmova, uključujući i neke od najranijih filmova koji se bave temom gastarbajterа. Njemačku je napustio nakon što se i tamo susreo s protivljenjem političkog establišmenta. Po povratku u Jugoslaviju osamdesetih godina snima brojne TV i igrane filmove u kojima predstavlja početne simptome rastućih društvenih sukoba u zemlji, a devedesetih nastavlja sa snimanjem filmova koji se bave gorućim problemima post-socijalističke tranzicije.

Povodom izložbe WHW je pripremio nove opise filmova koji su proizašli iz dugotrajnih razgovora sa Želimirom Žilnikom te uključuju njegova sjećanja na proces nastajanja filmova i njihovu recepciju. Publikacija s novo naručenim esejima o radu Želimira Žilnika koju uređuju članice kustoskog kolektiva WHW bit će objavljena u izdanju Sternberg Pressa u proljeće 2019. godine.

Izložba se može pogledati od utorka do petka od 12 do 20 sati i subotom od 10 do 14 sati. Više detalja o izložbi možete pronaći na ovoj poveznici.

Program podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Foundation for Arts Initiatives, Federalna njemačka kulturna fondacija, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Zaklada Kultura Nova.

Naslovne fotografije: vizual izložbe Građani iz sjene; scene iz filmova Najljepša zemlja na svijetu; Lipanjska gibanja