Na otvaranju su govorili kustosica izložbe Petra Belc koja je istaknula važnost baštine Kinokluba koji je poticao slobodno bavljenje filmom i njegovo promišljanje. Okupljenima se obratio i predsjednik Kinokluba Tomislav Šoban koji je naglasio da je bogata povijest poticaj novim naraštajima filmaša, a izložba sjajna prilika da se čak i stariji članovi bolje upoznaju s ostavštinom organizacije čiji su dio. 

Izrastao iz Fotokluba Zagreb osnovanog 1892. u Austro-Ugarskoj Monarhiji, Kinoklub je svoje prve korake napravio kao njegova kinosekcija, koju je u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca osnovao Maksimilijan Paspa 1928. godine. Kinoklub Zagreb svoju je 90. obljetnicu dočekao kao ozbiljna, organizacijski složena i uhodana udruga te u 2018. godini spremno preuzeo zadaću proslave vlastite obljetnice, nastavljajući time obilježavanje jubileja koju baštini od prethodnih generacija.

Iz današnje bismo perspektive KKZ mogli razmatrati i kao jedinstven sociološki fenomen, čija dugotrajna i unikatna jezgra ulazi u uzbudljiv dijalog kako s jugoslavenskim studijima, tako i s brzorastućim poljem istraživanja povijesti amaterske kinematografije. Mnogobrojna prenošenja klupskih štafeta, smjene generacija, svjetonazora, stvaralačkih poetika te dobrih i loših odluka njegovih članova, neizbrisivo su upisane u današnji KKZ. Povijest kluba u najvećoj je mjeri dakle povijest njegovih članova.

U prekapanju klupske arhive pronađeno je i ovom prigodom izloženo mnoštvo dokumenata koji će biti zanimljivi hrvatskim filmofilima: ispunjene klupske pristupnice Dejana Kršića, Zorana Ferića i Milana Trenca, opsežnu molbu za primanje u klub Milivoja Puhlovskog iz 1964. godine, scenarije za amaterske filmove Hrvoja Hribara, Darka Rundeka i Vladislava Kneževića, rane radove Ognjena Sviličića... 

Naslovne fotografije: otvorenje izložbe KKZ-a