'Izložba Tine Gverović i Marka Tadića strukturira se kao fragmentaran narativ i ukazuje na privremenost izložbenog prostora, spajajući dvije umjetničke pozicije koje se bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja te načinima putem kojih ih dovodimo u različite uvjete i kontekste. Tina Gverović i Marko Tadić u svojim radovima angažiraju konceptualne postupke i subjektivnu imaginaciju upisane u prostorne i vremenske diskontinuitete. U instalaciji Fantomska trgovina: More ljudi, koja se sastoji od slika i predmeta, Tina Gverović nastavlja propitivati procese prikupljanja, pozornost usmjerava na povijest i materijalnost, tijela u tranzitu, kao pokretne mase ili geopolitičke subjekte.

Marko Tadić u svojem je radu dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma. Događaji koje treba zaboraviti instalacija je koja se koristi dijaprojekcijama, filmom i crtežima, povezanima sustavom konstruktivnih elemenata. Počiva na nizu projiciranih slika, vintage imaginarija, a pronađeni slajdovi kao ready made slike ili found footage / found images predstavljaju prizore u koje umjetnik intervenira crtanjem ili struganjem. 

Preuzimajući naslov iz teorije recepcije Hansa Roberta Jaussa, kao struktura koja omogućuje razumijevanje, 'horizont očekivanja' ukazuje na platformu zajedničkog iskustva, kao i neizvjesne mogućnosti identifikacije zajedničkog značenjskog vidokruga', ističe kustosica Branka Benčić. 

Inače, kao dio instalacije Događaji koje treba zaboraviti Marka Tadića koriste se i fragmenti iz njegovog istoimenog budućeg kratkometražnog animiranog filma koji je sufinanciran sredstvima HAVC-a, a nastaje u produkciji Kreativnog sindikata i koprodukciji Zagreb filma.

Za vrijeme trajanja izložbe, Venecijanski bijenale organizira cikluse susreta s umjetnicima nazvane 'Tavola aperta'. Niz neformalnih razgovora dio je kustoske koncepcije umjetničke direktorice Bijenala Christine Macel kojima se želi potaknuti dijalog između publike i umjetnika. Predviđeni datum susreta Tine Gverović i Marka Tadića s publikom u okviru projekta 'Tavola aperta' je 20. rujna 2017. godine u Centralnom paviljonu u Giardinima. 

Dio kustoske koncepcije Christine Macel također je 'Artist Practice Project' u okviru kojeg će se prikazivati video radovi umjetnika koji izlažu na glavnoj međunarodnoj izložbi te u nacionalnim paviljonima. 'Artist Practice Project' također je dio kustoske koncepcije Christine Macel u okviru kojeg će se prikazivati videoradovi umjetnika koji izlažu na glavnoj međunarodnoj izložbi te u nacionalnim paviljonima. Svaki video napravljen je posebno za ovu interaktivnu instalaciju (veliki LED ekran u Giardinima bit će povezan s iPad-ima), a zadani je format kratki video (do 5 min.) u kojem umjetnik govori o svojoj umjetničkoj praksi. 

Izložbu prati publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, Clemensa Krummela i Marca Scotinija, u grafičkom oblikovanju Andra Giunia.

Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa. Njezin rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i bavi se pitanjima vezanima uz prostor, teritorij i identitet te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997., završila poslijediplomski studij na Akademiji Jan van Eyck u Maastrichtu u Nizozemskoj 2000. te doktorirala na Sveučilištu Middlesex u Londonu 2013. godine.

Marko Tadić je rođen 1979. u Sisku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci. Umjetnička praksa Marka Tadića uključuje kolaže, animirane filmove, crteže i instalacije. Tadić je u svojem radu dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, koje koristi kao fragmente vizualne naracije kroz elemente umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, a radovima gradi neobičnu atmosferu zaborava.

Branka Benčić nezavisna je kustosica i povjesničarka umjetnosti. Djeluje kao umjetnička direktorica Apoteke – prostora za suvremenu umjetnost, voditeljica je i kustosica projekata Cinemaniac/Misliti film pri Pulskom filmskom festivalu (od 2002.) i programa Kino umjetnika pri Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (od 2012.). Koncipira i godišnji program za Gradske galerije Osijek – galeriju Waldinger. Kao kustosica realizirala je velik broj skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.