Uvodnu riječ održala je Jasna Nanut ispred Društva hrvatskih filmskih autora i producenata, a zatim je prikazan kratki film u montaži Vladimira Gojuna, sastavljen od prizora iz filmova Zrinka Ogreste i fotografija iz njegova profesionalna života. 

Okupljenima se obratila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je verbalizirala osjećaje svih okupljenih - nevjericu i veliku tugu zbog iznenadnog odlaska jednog od najplodnijih i najboljih hrvatskih redatelja koji je u bogatoj, više od 40 godina dugoj karijeri ostvario djela koja su trajno obilježila hrvatsku kinematografiju i ostavio vrijedan opus nastao u jednom od najburnijih i najsloženijih razdoblja hrvatske povijesti.

"Mnogi njegovi filmovi ovjenčani su brojnim nagradama i priznanjima, puno toga bi se moglo o njemu izreći kao umjetniku, pedagogu, kulturnom djelatniku, no najvažnije je da se opraštamo od plemenitog čovjeka", ocijenila je.

Podsjetila je da je Ogresta sudjelovao u oblikovanju svih važnih odluka vezanih uz hrvatsku kinematografiju. "Bio je domoljub i osoba iznimnog integriteta koji je i u filmovima i u svom javnom angažmanu pokazivao posebnu osjetljivost prema društvenim nepravdama i osjetljivim temama, uvijek s ciljem da u skladu sa svojim visokim moralnim vrijednostima potiče ljudskost u svima nama", dodala je.

Redatelj Vinko Brešan rekao je kako je Ogresta bio njegov "brat" iako su se razlikovali po mnogočemu - nisu pripadali istoj generaciji ni političkim opcijama, a filmovi su im imali različite poetike, no povezivala ih je beskrajna ljubav prema filmu i beskompromisna ljubav prema čovjeku.

"Bio je humanist u pravom smislu te riječi, svaki njegov film i svaki njegov kadar dokazuje njegovo čovjekoljublje. Dugo smo se samo poznavali, a tek onda postali prijatelji, trebalo nam je vremena da vidimo kako su naše razlike nebitne, a da je ono što nas spaja zapravo jedino bitno", naglasio je.

Filmolog Bruno Kragić naveo je bitne biografske činjenice iz Ogrestina života - diplomirao je s nepune 24 godine, vrlo brzo počeo režirati na televiziji, više od 30 godina predavao filmsku režiju, stekao doktorat, izabran je za profesora emeritusa, dobio je četiri Zlatne arene za režiju i isto toliko za najbolji film, a filmovi su mu nagrađivani na prestižnim filmskim festivalima.

Ogrestin prijatelj i suradnik, scenarist i dramatičar Mate Matišić rekao je kako su njih dvojica zajedno maštali o danima u kojima će se kao umirovljenici više družiti, no ostala su samo lijepa sjećanja na dane koje su proveli zajedno.

"Obojica znamo da ovaj svijet nije naše konačno mjesto, vjerujem da ćemo se sresti kad onaj gore to odredi. S tobom je malo požurio, no valjda zna zašto, ne kaže uzalud poslovica da ne umire mlad koji je Bogu drag. Neka ti je laka naša draga hrvatska zemlja", poručio je svom prijatelju.

Ksenija Marinković rekla je kako se s njime upoznala prije četrdesetak godina u neobaveznim druženjima i raspravama o filmu i umjetnosti, a slagali su se u puno toga, među ostalim u tome da nikada ništa nije crno-bijelo niti definitivno, da su prave priče o životu i da nikada ne smijemo biti veći od naših priča, scenarija i ljudi koje igramo.

Filmski redatelj Antonio Nuić prisjetio se kako je Ogrestu upoznao još dok je bio mladi profesor, a on student. "Vrlo rano izrekao je nešto čega se držim cijeli život, a to je da se svaki film radi kao da ti je zadnji, to je bio njegov autorski credo, to je i moj autorski credo iz kojeg nastaje sva poštena i iskrena umjetnost", istaknuo je.

"Ostavio je jako puno iza sebe svim svojim studentima, bio je izravan, jednostavan, neposredan, jedna jako rijetka sorta u današnje doba", dodao je.

Filmski montažer Josip Podvorac rekao je da se, kada je 1991. prihvatio montirati njegove Krhotine, nadao da ga neće dopasti neki pretenciozni početnik, no ubrzo ga je Ogresta demantirao.

"Montirao sam njegovih pet prvih igranih filmova i dva televizijska, od početka mu je bilo jasno da film ne nastaje samo na setu nego da se njegovo vatreno krštenje odvija u montaži, razgovoru, strpljenju i traženju istine. Tu je pokazao svu svoju veličinu, radio iskreno i promišljeno, nikada nauštrb kvalitete", napomenuo je.

Vinko Brešan na komemoraciji je pročitao pismo filmskog producenta Ivana Maloče koji je istaknuo kako je posljednjih 35 godina imao privilegiju biti njegov producent, no ta riječ ne može opisati sve ono što su zajedno prošli. "Film je bio razlog našeg susreta, ali prijateljstvo, međusobno povjerenje i duboko poštovanje bili su razlog što smo ostali zajedno toliko dugo", ustvrdio je.

Posljednji ispraćaj Zrinka Ogreste održao će se u srijedu, 7. srpnja, u 10 sati na zagrebačkom Mirogoju.

*Hina

Fotografije: Josip Mikačić/PIXSELL