Festival se otvara trilogijom Begotten (Jednorođen) američkog filmskog, kazališnog i vizualnog umjetnika E. Eliasa Merhigea, koja spaja metafizički akcionizam njegova Theatreofmaterial, materijalnost filmske avangarde i strast za žanrom nesvjesnog – kozmičkog horora. 

Begotten je prema Susan Sontag jedan od 10 najvažnijih filmova modernih vremena, “briljantno, nepodnošljivo i nezaboravno – izvanredno originalno ostvarenje” koji je prikazivala i otkrivala prijateljima u svojoj dnevnoj sobi. Ili, prema Amosu Vogelu “halucinantno remek-djelo koje napada našu podsvijest i tjera nas da doživljavamo umjesto da svjedočimo.” A jednako tako i za recentni treći dio ciklusa, opernu Odiseju Polia & Blastema Werner Herzog kaže “Smiono. Nitko više ne istražuje nove slike i novi zvuk tako radikalno.”, a Tom Gunning sažima “Dugi krik prirode.”

Projekciji prethodi glazbeni performans SYZYGY, velške umjetnice glasa i suvremenog zvuka Elvin Brandhi, prvi čin beskompromisnog programa filmologa Daniela Birda – Napadanje čula: Povratak Artaudu. 

Artoovski dvostruki program u Muzeju suvremene umjetnosti počinje u 17.30 sati s istoimenim kratkometražnim filmom Atoma Egoyana i 16-mm filmom Lavoisieru, koji je umro za vladavine terora Michaela Snowa, kemijskim požarom koji izgleda kao da je razvijen u kadi i spečen u pećnici, kako je napisao Jim Hoberman u tekstu "Još jednom, osjećajnije" nakon prvog gledanja Lavoisiera i Begottena 1991. godine.

Filmske mutacije nastavljaju zagrebački filmski i diskurzivni program 17. prosinca u MM Centru, 18. i 19. prosinca u kinu Kinoteka, a 20. prosinca u Art-kinu u Rijeci s dvostrukim programom KINO ARTAUD / KINO BRECHT koji traga za protu-slikama ekstinkciji tijela i patosa, može li misao nastaviti bez tijela, distanca bez blizine patosa.  

U ponedjeljak 18. prosinca u kinu Kinoteka, u 19.30 odvija se drugo otvorenje s E. Eliasom Merhigeom s masterclassom prije projekcije 35-mm kopije njegova igranog filma Vampirova sjena, simfonije strave s Johnom Malkovichem, Willemom Dafoeom, Udom Kierom koja prisvaja sjenu Nosferatua F. W. Murnaua.

Iz programskog maratona britanskog filmologa Daniela Birda ističu se filmovi Waleriana Borowczyka (Joachimov rječnik, Diptih, Renesansa, Igre anđela, Koncert, Rosalie, Doktor Jekyll i žene), psihodelični neo-noir Stephena Sayadiana (Dr. Caligari), jedini film Jeana Geneta (Ljubavna pjesma), simfoniju zvuka Andyja Warhola & Paula Morrisseyja (Velvet Underground i Nico) i film Nikosa Papatakisa (Gloria Mundi) o glumici Olgi Karlatos koja glumi mučenu arapsku teroristkinju nedovršenog filma. Zatim, film Andrzeja Żuławskog (Đavao) i adaptaciju kazališne predstave Petera Brooka prema drami Petera Weissa (Marat/Sade – Progon i umorstvo Jean-Paula Marata kako ga predstavljaju zatvorenici azila u Charentonu pod vodstvom markiza de Sadea).

U programskoj suradnji s Hrvatskim filmskim savezom i Ivicom Đorđevićem, u utorak 19. prosinca u 19 sati u kinu Kinoteka povezuje se mutacijski program Daniela Birda i njegovo gostovanje na Kratkom utorku s trilogijom Sergeja Paradžanova (restauriranim filmovima Kijevske freske, Hakob Hovnatanjan, Arabeske na Pirosmanijevu temu).

Ovaj mutacijski ciklus završava 20. prosinca u Art-kinu u Rijeci s Merhigeovim dvostrukim programom: Vampirovom sjenom i trilogijom Begotten uz glazbeni prolog Elvin Brandhi i razgovor s autorom za publiku Art-kina.

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma su filmološki projekt o politikama filmskog kustostva nakon stoljeća filma i promišljanju modusa prijenosa sustava slika, znanja i memorije filmskog dispozitiva u digitalnom dobu. Politika projekta je povezivanje povijesnih filmskih avangardi sa suvremenim umjetničkim i diskurzivnim praksama u različitim prikazivačkim i izvedbenim kontekstima. Projekt je pokrenula filmologinja i izvedbena umjetnica Tanja Vrvilo u Zagrebu 2007. godine na temelju esejističke korespondencije objavljene u filmsko-književnom časopisu Trafic koji je koncipirao Serge Daney, s autorima pisama Movie Mutations: Pisma neke djece nekoj djeci 1960-ih. 

Program se odvija se u Zagrebu i Rijeci u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, kinom Kinoteka, Hrvatskim filmskim savezom i MM Centrom Studentskog centra u Zagrebu te Art-kinom Croatia i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, a nastavlja u siječnju 2024.

Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zaklada Kultura nova i Language Barrier Productions. 

Sve detalje o programu možete pronaći na službenoj web stranici festivala.