Na okruglom stolu sudjelovali su producentica Miljenka Čogelja iz Hrvatske udruge producenata (HRUP), redateljica i scenaristica Nikica Zdunić iz Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, izvršni direktor Društva hrvatskih filmskih autora i producenata Danko Stefanović te Jasna Nanut, predsjednica DHFR-a i moderatorica događanja.

"Zakonska obveza javne televizije jest 'proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati igrana, dokumentarna i druga audiovizualna djela, pridonositi razvoju hrvatske kulture i umjetnosti, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta'. Ta se obveza odnosi na blisku i plodnu suradnju s hrvatskom audiovizualnim zajednicom", kazala je redateljica i scenaristica Jasna Nanut, istaknuvši kako su na okrugli stol pozvani i predstavnici HRT-a, Ministarstva kulture i Agencije za elektroničke medije, koji nisu mogli doći, ali su izrazili otvorenost za dijalog s hrvatskim autorima i producentima.

Razgovor je potreban jer vremensko razdoblje u kojem će se izrađivati nadolazeći novi Zakon o HRT-u otvara prostor za suradnju i kvalitetno promišljanje kakva nam doista javna televizija treba te na koji način najbolje stvarati modernu europsku televiziju, koristeći primjere najbolje europske prakse, ali i primjere iz povijesti javne televizije.

"Temeljna postavka mora biti da je obveza i odgovornost javne televizije da ne proizvodi dramski i dokumentarni program samo kao zabavan, već i kao društveno relevantan i odgovoran sadržaj", izjavila je producentica Miljenka Čogelja.

U svojih gotovo sedam desetljeća postojanja, Hrvatska televizija često je bila koproducent, pa i  samostalni producent hrvatskih igranih filmova (Pucanj Kreše Golika, Ritam zločina Zorana Tadića…). Početkom devedesetih bila je pravi rasadnik mladih talenata - Lukas Nola debitirao je još kao student režije televizijskim filmom Dok nitko ne gleda (1993.), kao i Vinko Brešan također televizijskim filmom Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), koji je u hrvatskim kinima pogledalo više od 300.000 gledatelja.

"Ni ja ni ostale kolege iz moje generacije ne možemo ni zamisliti slične prilike jer HRT više ne producira televizijske filmove. Idealan sustav bi bio onaj u kojem je javna televizija povezana s obrazovanjem profesionalnog kadra, kako bi taj kadar mogao sudjelovati u razvoju javne televizije", istaknula je redateljica Nikica Zdunić.

Zdunić je jedna od scenaristica HTV-ove hit serije Sram, koja je pokazala, baš kao i serije Crno-bijeli svijet i Dnevnik velikog Perice, kako gledatelji i dalje preferiraju sadržaj na hrvatskom jeziku. U domaći sadržaj ulaže i HAVC, koji već godinama provodi natječaje za razvoj televizijskih serija – igranih, dokumentarnih i animiranih – no samo rijetki od njih doista i dožive da ih otkupi neka od televizija, a to se prije svega očekuje od javne televizije.

"Za odgovor na pitanje kakav treba biti idealan suživot nacionalne televizije i nacionalnog filmskog fonda dovoljna je jedna riječ – partnerstvo. Ono je potrebno da bi suživot bio ne samo idealan nego normalan. Nažalost, dosta štekamo u očekivanom partnerstvu između HRT-a i našeg sektora", kazao je Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a.

Trenutni zakonski okvir propisuje da HRT ima obvezu uložiti 15 % svojeg godišnjeg programskog proračuna u nezavisnu produkciju. Danska javna televizija obavezna je ulagati minimalno 40 % godišnjeg programskog proračuna u nezavisnu produkciju, s time da u Danskoj u dječji program javna televizija investira 50 %, a u animirani čak 100 % određenog godišnjeg programskog proračuna.

Britanski BBC podliježe zakonskoj obvezi ulaganja minimalno 25% proračuna u nezavisnu produkciju, uz dodatnih 25% dobrovoljnog prostora za tržišno natjecanje između vanjskih i internih producenata, zvanog „Window of Creative Competition“ (Prostor kreativnog natjecanja), što sveukupno iznosi 50% BBC-jevog sadržaja otvorenog nezavisnoj lokalnoj produkciji.

"Svi smo mi odrasli na domaćem programu, filmovima kao što je 'Vlak u snijegu' i serijama kao što su 'Jelenko' i 'Smogovci'. Nije istina da hrvatski film i serije više ne mogu biti na toj razini. Kao i u svim kreativnim industrijama, autori mogu stvarati sadržaj ako im se da kvalitetna prilika i sustavi koji to mogu financirati. Za našu djecu je jako bitno da ima što više domaćeg sadržaja, jer tako čuvamo naš jezik i identitet", izjavio je Danko Stefanović, izvršni direktor DHFA, dodavši da je potrebno poraditi i na povećanju sekundarnih prava, koja su u Hrvatskoj još minimalna, a u drugim državama omogućavaju autorima dostojanstven život u razdoblju između dva projekta.

Kako bi hrvatska filmska zajednica dobila potrebnu potporu HRT-a, a sadašnji su odnosi ocijenjeni kao netransparentni i visoko birokratizirani, Hrvoje Osvadić, producent dokumentarnog filma Paviljon 6, koji se natječe za Zlatnu arenu u konkurenciji hrvatskog dugometražnog filma, istaknuo je kako je film već otkupio i prikazao BBC, a još se pregovara hoće li ga i pod kojim uvjetima otkupiti HRT.

U svjetlu svega izrečenoga, na okruglom stolu uobličeni su i prijedlozi za poboljšanje odnosa HRT-a prema hrvatskoj filmskoj zajednici:

- obvezivanje na prikazivanje domaćih filmova i serija u najboljim terminima te besplatno emitiranje filmskih trailera tijekom kino distribucije hrvatskog filma

- besplatna arhiva za potrebe proizvodnje filma

- transparentnost podataka o gledanosti na platformi HRTi

- poštivanje autorskih cjenika rada objavljenih na web stranicama autorskih udruga

- definiranje minimalnog postotka domaćeg programa u prime time terminu

- osiguravanje većeg udjela koprodukcija i otkupa prava od domaćih producenata

- promoviranje domaćeg filma kroz kampanje i posebne programske sheme

"Gledatelji žele gledati autentične lokalne priče i likove jer im omogućuju da se povežu s vlastitim iskustvima, promišljaju vlastite vrijednosti i grade kritički odnos prema svijetu oko sebe", kazala je Jasna Nanut.

U dijalogu s publikom, na tribini je istaknuta i važnost zajedničke inicijative, u koju će se uključiti sve strukovne udruge autora i producenata, kako bi javna televizija ponovno ispunjavala svoju funkciju.

 Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata (DHFA) 

Naslovne fotografije: okrugli stol "HRT kakav treba biti" na Pulskom filmskom festivalu
(fotografije: Pulski filmski festival)