Skuhali smo Filmski boršč: 'kušajte' izbor ukrajinskih naslova u Kino mreži
Tijekom srpnja u Kino mreži počinje prikazivanje ukrajinskih filmova po izboru Kino mreže i Hrvatskog audiovizualnog centra. Posjetitelji nezavisnih kina diljem Hrvatske imat će priliku pogledati tri ukrajinska klasika te tri naslova iz suvremene produkcije. Program će se odvijati sve do rujna u preko 20 kina članova Kino mreže.
U suradnji s Nacionalnim centrom Oleksandr Dovženko hrvatskoj publici će se predstaviti tri ukrajinska klasika: Čovjek s filmskom kamerom (1929.), Operacija Miraz (1961.) i Sjene zaboravljenih predaka (1965.).
Radi se o remek-djelima ukrajinske kinematografije, izvrsnim polazišnim točkama za upoznavanje s ukrajinskom filmskom kulturom.
Čovjek s filmskom kamerom Dzige Vertova (1929.) najsvjetliji je primjer i manifest avangardnog filma 1920-ih godina. U filmu snimanom u Kijevu, Odesi, Harkovu i Moskvi, Vertov je implementirao eksperimente koje je prikupljao dugi niz godina, kao i najnovija teorijska dostignuća u snimanju i montaži, čime se Čovjek s filmskom kamerom pretvorio u metodološki vodič za filmsko stvaralaštvo budućih generacija redatelja. Kao što je Vertov napisao: "ovaj nas složeni eksperiment spašava od paternalizma kazališne literature i postavlja licem u lice s esencijom filmskog snimanja".
Film Viktora Ivanova Operacija Miraz (1961.) ključan je za razumijevanje specifičnog ukrajinskog smisla za humor. Štoviše, zanimljivo je promatrati njegovu klasičnu temu iz postkolonijalne perspektive. Film se temelji na istoimenoj popularnoj komediji Mihajla Staritskija (1883.) i prikazuje mnoštvo situacija koje se današnjim gledateljima čine urnebesnima, dok se u filmu odmah prepoznaju neke od vječnih tema ukrajinskog stanja: prezrivu carsku aroganciju i izvještačenost visoke ruske kulture nametnute običnom ukrajinskom čovjeku, te uzaludnost pokušaja da je se dostigne, i pretvaranja da ste nešto što niste.
Epski film Sjene zaboravljenih predaka Sergeja Josifoviča Paradžanova (1965.) autentičan je i izvanredan primjer takozvanog ukrajinskog poetskog filma, to jest, novog vala 1960-ih. Temeljen na klasičnom kratkom romanu i sniman u udaljenim karpatskim šumama, film dotiče teme kao što su vjera, obitelj i tradicija, a glavni likovi u filmu, Ivan i Mariška, čine se poput ukrajinske verzije Romea i Julije. Ovaj jedinstveni film dočarava boju, kostime i tradicionalnu narodnu glazbu kaotičnom i istovremeno poetičnom snimateljskom tehnikom. Hvaljen zbog inovativnog filmskog jezika, film je postao kultno djelo ukrajinske kinematografije druge polovice 20. stoljeća.
Sva tri klasika predstavljena u ovom filmskom programu visoko su rangirana na listi 100 najboljih ukrajinskih filmova svih vremena koju je Centar Dovženko sastavio 2019. godine, na temelju glasova preko 70 ukrajinskih i međunarodnih kritičara.
Izbor suvremenih naslova uključuje dokumentarni film Zemlja je plava kao naranča (2020.), te dva igrana naslova – Pleme (2014.) i Stop – Zemlja (2021.).
Film Zemlja je plava kao naranča Irine Tsilik je 2021. godine proglašen najboljim ukrajinskim dokumentarnim filmom, a među mnoštvom svjetskih nagrada, u Hrvatskoj je na ZagrebDoxu 2021. proglašen najboljim filmom u kategoriji Movies That Matter. Protagonisti filma su majka i njena djeca koji žive na području ratnoga Donbasa i pokušavaju zadržati privid normalnoga života.
Drugi suvremeni ukrajinski naslov koji će hrvatska publika moći vidjeti je dugometražni igrani film Pleme redatelja Miroslava Slabošpitskija. Film se 2014. godina ovjenčao glavnom nagradom u sekciji Tjedan kritike (La Semaine de la Critique) Međunarodnog filmskog festivala u Cannesu, te je iste godine proglašen najboljim europskim otkrićem na Europskim filmskim nagradama. Film je na ukrajinskom znakovnom jeziku, bez prijevoda i titlova, no vrlo artikulirano progovara o skupini mladih ljudi u zatvorenoj zajednici odgojne ustanove za gluhe.
Treći recentni naslov u našem ‘boršču’ je film Stop – Zemlja, tinejdžerska drama o odrastanju koja je na Berlinskom filmskom festivalu 2021. godine u programu Generacija 14plus nagrađena Kristalnim medvjedom za najbolji film.
Poseban partner programa Filmski boršč je ukrajinski Nacionalni centar Oleksandr Dovženko.
"Nakon 24. veljače ove godine, izgubili smo osjećaj sigurnosti i mogućnost održivog djelovanja. Situacija je ovdje teška, tugujemo zbog stradavanja tisuća naših sugrađana i uništenja desetaka kulturnih objekata. Na sreću, zasad nije oštećena ni naša zgrada u Kijevu niti bilo koja od sastavnica zbirke, no procjenjujemo da je rizik ipak prilično velik. S druge strane, dio našeg tima evakuiran je iz Kijeva u druge gradove u Ukrajini, Poljskoj i Njemačkoj.
Ipak, nastavljamo s našim online projektima i projektima međunarodne distribucije, i iznimno smo zahvalni što brojne institucije i kinoteke kontinuirano surađuju s nama i prikazuju ukrajinske filmove u ovim teškim vremenima. Stoga sam sretan da snaga filma sada ima priliku povezati Ukrajinu i Hrvatsku," rekao je povodom realizacije programa Oleksandr Teliuk, voditelj Odjela arhive Centra Dovženko.
"Nije bilo upitno hoćemo li, nego kada ćemo u našim malim kinima prikazati izbor iz bogate ukrajinske kinematografije. Znali smo svi zajedno da želimo izraziti podršku ukrajinskim filmskim autorima i cijeloj filmskoj industriji, no sama inicijativa je odmah po početku izbijanja rata u Ukrajini došla od mlade domaće autorice Paule Skelin. Paula je stupila u kontakt sa svojim prijateljem koji je zaposlenik najvećeg ukrajinskog filmskog arhiva i tako je potekla naša suradnja," objasnila je Olja Jakišić, voditeljica Kinoprikazivaštva u HAVC-u.
"Usred teške situacije u kojoj se Ukrajina našla te u razgovoru s ukrajinskim kolegom došla sam do ideje i inicijative kojom bismo mogli podržati njihovu kinematografiju te ih prikazati diljem Hrvatske. Promatrajući budimo znatiželju i empatiju, otvaramo prostor za kreativno izražavanje i razumijevanje, umjetnički izričaj, i ono najvažnije, vjeru u ljubav i mir. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama podržati ukrajinsku kinematografiju i njihove autore te pokazati naše suosjećanje u njihovim najgorim trenucima," dodala je Paula Skelin, inicijatorica suradnje.
Sam program Filmskog boršča ima i humanitarni karakter. Na OVOJ poveznici može se donirati za rad Centra Dovženko, a posjetitelji kina moći će očitati QR kod na plakatu te tako sudjelovati u humanitarnoj kampanji.
Program će započeti u srpnju, no u pojedinim kinima će se odvijati kroz kolovoz i rujan.
Raspored projekcija je moguće pronaći na web ili Facebook stranici svakog pojedinog kina.
Boršč će zajedno zakuhati: Kinoteka Zlatna vrata, Kino Gaj (Varaždin), Art-kino Croatia (Rijeka), Kino Valli (Pula), Kinematografi Dubrovnik, Kino 30. svibnja (Daruvar), Dvorana Relković (Nova Gradiška), Kino Slatina, Kino Gorica (Velika Gorica), Kino Labin, Kino Rab, Kino Mediteran, Dom kulture Grada Preloga, Kino Krapina, Kino Samobor, Kino Velebit (Koprivnica), Pakrac, Korčula, Mursko Središće, Tvrđava kulture Šibenik, Kino Kutina.