Preskoči na glavni sadržaj

Preminuo velikan hrvatske animacije Borivoj Dovniković Bordo

Filmski redatelj, scenarist, animator, karikaturist, strip-crtač i grafički dizajner Borivoj Dovniković Bordo preminuo je u Zagrebu u 92. godini. Bio je dio grupe koja je stvorila prvi hrvatski animirani umjetnički film te je jedan od ključnih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma. Bordo je sudjelovao i u djelovanju Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu - Animafesta od njegova osnivanja 1972. godine. 

Borivoj Dovniković Bordo rođen je u Osijeku 12. prosinca 1930. godine. Nakon završene srednje škole 1949. dolazi u Zagreb i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Akademiju napušta već iduće godine, kada se posvećuje izradi karikatura za humoristični tjednik "Kerempuh". U redakciji se udružuje u grupu koja je stvorila prvi hrvatski umjetnički animirani film Veliki miting (1951., Walter Neugebauer).

Rezultat uspjeha tog filma bilo je osnivanje prvog hrvatskog poduzeća za proizvodnju crtanog filma, Duga film, kojem je cilj, između ostalog, bio i educirati animatore. Otada Bordo sudjeluje u cjelokupnom razvoju poznate Zagrebačke škole crtanog filma. Počevši kao crtač i animator, Bordo od 1961. crta, animira i režira svoje autorske filmove, uglavnom u Zagreb filmu.

Svoj prvi autorski projekt, film pod nazivom Lutkica, realizirao je 1961. godine, a za njega je iduće godine osvojio i počasnu diplomu u Acapulcu. 

"Zbog svog crtačkog znanja i osjećaja za ritam, Bordo spada među one moderniste u čijim djelima uglavnom mogu uživati svi ljubitelji animacije, a u svoj je prepoznatljiv autorski rukopis uspio integrirati poetiku gega, povremeno i klasične identifikaciju s likovima, ne gubeći pritom ništa od razigrane forme i stvaralačke slobode," poručilo je Vijeće Animafesta povodom Nagrade za životno djelo koja je Dovnikoviću bila dodijeljena 2017. godine. 

Iz njegova autorskog opusa ističu se filmovi Bez naslova (1964.), Ceremonija (1965.), Znatiželja (1966.), Krek (1968.), Ljubitelji cvijeća (1970.), Putnik drugog razreda (1973.), Škola hodanja (1978.), Jedan dan života (1982.), Uzbudljiva ljubavna priča (1989.) i mnogi drugi. Također je sudjelovao u stvaranju legendarnog animiranog serijala Profesor Baltazar

Svojim je radovima osvajao mnoge međunarodne nagrade i priznanja, među kojima su i one u Berlinu, Beču, Oberhausenu, Annecyju, Leipzigu, Beogradu, Krakovu, New Yorku... Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju je 2000. godine njegov film "Znatiželja" uvrstio među 84 najbolja animirana filma u povijesti. 

Bordo sudjeluje u organizaciji Svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu - Animafest od njegova osnivanja 1972. godine, a sa Zlatkom Bourekom izradio je i prvi logotip i plakat festivala. Od 1985. do 1992. godine djeluje kao glavni direktor Animafesta. Od 1976. godine, član je Izvršnog odbora Međunarodne asocijacije animiranog filma - ASIFA, a od 1994. do 2000. bio je njen glavni tajnik. 

Od 1976. u časopisu Filmska kultura piše i crta instruktivnu seriju Škola animacije, koja je objavljena kao knjiga "Škola crtanog filma" 1983.godine. 

Retrospektive njegovih filmova prikazivale su se u Parizu, Kijevu, Moskvi, Varni, Barceloni, Pragu, Bratislavi, Ottawi, Montrealu, New Yorku, Hiroshimi, Birminghamu, Portu, Briselu, Rimu, Anconi, Göteborgu, Isfahanu, Teheranu, Hangzhou, Pekingu, te nizu drugih gradova svijeta.

Osim Animafesta, Nagradu za životno djelo dodijelili su mu, između ostalih, i Motovun Film Festival (2001.), Sidewalk Moving Picture Festival u Birmingham (SAD, 2000.) i Balkanima (Beograd, 2004.), a 2003. uručena mu je nacionalna nagrada Vladimir Nazor za životno djelo u području filmskog stvaralaštva. 

Od 1994. karikaturom intenzivno komentira suvremene događaje u Hrvatskoj, u "Identitetu" i "Novostima" (u rubrici Bordoline), a objavljivao je i u "Prosvjeti" i "Hrvatskoj ljevici".

Izdavačka kuća Razlog izdala mu je album karikatura "Istočno od raja". Karikature je izlagao na više samostalnih i zajedničkih izložbi širom Hrvatske, a dio njih, i u okviru svojih ostalih grafičkih radova, na izložbama u Francuskoj, Italiji i Kini te u Srbiji, Cipru, Sarajevu.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.