Premda se Heidlerovo ime danas  ponajviše povezuje s Filmskim autorskim studijem, prvom nezavisnom producentskom kućom iz socijalističkih vremena, koja je u razdoblju između 1967. do 1973. okupljala buduće klasike hrvatske i jugoslavenske autorske i alternativne kinematografije i omogućila im da snime svoje prve ili rane profesionalne filmske projekte, Heidler je filmu posvetio većinu svojih dugih desetljeća odigravši mnoge druge jednako važne uloge u filmskom životu zemlje. 

Rođen je 1932. godine u Vitezu, u Bosni i Hercegovini, a mladost je zbog ratnih okolnosti  proveo u selidbama između Sarajeva, poljskog Lublina i njemačkog Ulma. Po svršetku srednje škole u Sarajevu, studira povijest umjetnosti te hrvatski i njemački jezik u Zagrebu, gdje također pohađa i završava Filmsku školu. Radio je, između ostaloga, kao urednik nastavnih filmova u Zora filmu, bio tajnik Kino saveza Hrvatske (danas Hrvatski filmski savez), potom direktor Studija za crtani film u Zagreb filmu, tajnik Društva filmskih radnika Hrvatske, glavni tajnik Saveza filmskih radnika Jugoslavije, direktor najvećeg filmskog slovenskog projekta 'Dražgoška bitka', direktor Filmske radne zajednice KINO, suradnik u turističkoj propagandi Hrvatske i drugo. Godine 1990. otišao je u mirovinu, a godinu prije iz Zagreba preselio u Đurđevac, gdje se posvetio fotografiji u Foto kino klubu Drava, koji je osnovao i entuzijastično vodio, pokrećući i druge kulturne aktivnosti u gradu.

Heidler je autor više neprofesijskih filmova, uglavnom dokumentaraca, te  preko 40 000 dokumentarnih fotografija, dobitnik niza nagrada i priznanja. Hrvatska kinematografija od njega kao producenta baštini četrdesetak kratkometražnih i pet cjelovečernjih igranih filma, među njima i više naslova antologijske vrijednosti, realiziranih u njegovom Filmskom autorskom studiju, koji je kasnih 1960-ih širom otvorio vrata tada mladim i još neafirmiranim autorima koji su film vidjeli drukčije od 'službene' kinematografije.

Među ostalima, u FAS-ovoj produkciji redateljski su se iskušali mladi Petar Krelja, Ivan Martinac, Vladimir Petek, Ante Peterlić, Tomislav Radić, Zlatko Sudović, Zoran Tadić, Lordan Zafranović, Karpo Godina, potvrdili Fadil Hadžić, Mate Relja, Zlatko Sudović i drugi, a inovatorski i hrabri filmovi poput Žive istine T. Radića, Slučajnog života A. Peterlića ili Lova na jelene F. Hadžića ušli su u domaću filmsku povijest.  

Krunoslav Heidler dobitnik je niza značajnih nagrada i priznanja među kojima su Povelja Kino-kluba Slavica, Pitomača (1988.), Povelja Grada Đurđevca (1999.),  Nagrada za životno djelo Hrvatskog filmskog saveza (2002.) i Godišnja nagrada 'Tošo Dabac' (2010.).

Naslovne fotografije: Krunoslav Heidler