Andrija Zafranović rođen je 15. kolovoza 1947.godine u Maslenici. Filmsku i TV montažu diplomirao je i magistrirao na FAMU (Filmová a televizní fakulta Akademie múzických umění) u Pragu, 1975. godine. S iste Akademije 'izašli' su brojni etablirani redatelji iz regije, poput Srđana Karanovića, Rajka Grlića, Gorana Markovića, Emira Kusturice i Andrijinog brata, Lordana Zafranovića. 

Radio je kao montažer, supervizor i dramaturg. Bio je redovni profesor i voditelj katedre na Akademiji umetnosti u Beogradu. Zadnjih godina bio je profesor na postdiplomskim i doktorskim studijima na FAMU u Pragu. 

Kao montažer potpisao je više od 150 igranih filmova u svim zemljama bivše Jugoslavije, Francuskoj, Njemačkoj i Češkoj. Dobitnik je tri Zlatne arene za montažu na Pulskom filmskom festivalu (za filmove Kraljevski voz, Balkanski špijun i Večernja zvona), nagrade za najbolju montažu Filmskog festivala u Sopotu, nagrade Fipresci, nagrade na South East Film Festivalu u Parizu i nagrade za životno djelo Cinematic Film Festivala, a njemački filmski časopis 'Kino film schnitt' proglasio ga je najboljim europskim filmskim montažerom 2019. godine. 

Osim već spomenutih naslova koji su mu donijeli Zlatne arene, u njegovom bogatom opusu nalaze se regijski filmski klasici poput Otac na službenom putu te Arizona Dream Emira Kusturice, Haloa - Praznik kurvi Lordana Zafranovića, Kraljevski voz te Jaguarov skok Aleksandra Đorđevića, Oktoberfest Dragana Kresoja i mnogih drugih. Od suvremenih naslova, Zafranović je, između ostalog, montirao Čarugu, Neka ostane među nama, Karaulu i Ustav Republike Hrvatske Rajka Grlića, Šegrta Hlapića Silvija Petranovića, film i TV seriju Kralj Petar Prvi Petra Ristovskog, Ime naroda Darka Bajića, Enklavu Gorana Radovanovića i mnoge druge. 

"S Andrijom sam od Čaruge do danas montirao manje-više sve. Radili smo uvijek na isti način. On čita gotovo sve verzije scenarija i dolazi u montažu nekoliko dana nakon početka snimanja. Označavam mu najbolji dubl svakog kadra i on ih počinje slagati. Čujemo se gotovo svake večeri, a svaki treći-četvrti dan nakon snimanja skočim do montaže. Andrija ne dolazi na snimanje. To mu omogućuje da "hladne glave" prati kontinuitet glumca, ritam kadra, jasnoću scene... Uz skripterice, nekada Ivanku Forenbacher, a zadnjih dvadesetak godina Nadu Pinter, Andrija je moj najdugovječniji detektor laži. A bez nekoga tko vam kaže istinu, ma koliko u tom trenutku bila bolna, gotovo je nemoguće snimiti film," napisao je o svom dugogodišnjem suradniku redatelj Rajko Grlić u svojoj knjizi "Neispričane priče" iz 2018. godine.

Naslovna fotografija: Andrija Zafranović
(*fotografije je preuzeta sa službene stranice filma Ustav Republike Hrvatske)