Iza nas je jedna od najuzbudljivijih godina od osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra. Osobito, kad govorimo o strukturnim reformama ovog desetljećima zanemarenog područja. Značajne promjene u hrvatskoj audiovizualnoj zajednici najavljene su, propisane i javno usuglašene Nacionalnim programom promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. Ovaj dokument - temeljni, zakonom predviđeni okvir razvoja hrvatskog audiovizualnog sektora, prihvaćen je od strane Ministarstva kulture i podržan od strane Hrvatskog sabora.

Uz veliki odaziv filmskih glumica i glumaca, autora, producenata, novinara i političara, NACIONALNI PROGRAM je predstavljen u Gospodarskoj komori u siječnju 2011. Nekoliko tjedana kasnije, nakon što je promoviran na Berinaleu, program je predstavljen i u Hrvatskom saboru. Ovaj dokument olakšao je uspješni sporazum s dotadašnjim dužnicima (televizijama i teleoperaterima) te omogućio naplatu sredstava potrebnih iscrpljenom i zanemarenom sektoru naše kulture, ali i privrede. To nije sve: između tadašnje vlasti i tadašnje oporbe (odnosno današnje vlasti i današnje oporbe) stvoren je nadstranački sporazum oko osnovnih potreba u ovom području. Uvođenje mjera poticaja za one koji ulažu u filmsku proizvodnju, popravljanje nespretno napisanog zakona, digitalizacija ostataka javne kinematografske mreže, promotivna ofanziva na domaćem i međunarodnom planu i nada u privođenje javne televizije svojoj temeljnoj svrsi jednako su bitni zadaci koje smo preuzeli ovim planom.

Pribrojimo li ovome još jedan strateški cilj Nacionalnog programa koji se odnosi na brigu o nacionalnoj kinoteci i osiguravanje temeljnih preduvjeta za očuvanje vlastite filmske baštine - sve su to plodovi nacionalnog programa i sinergije rada HAVC-a i ujedinjenih hrvatskih autora, producenata, kao i svih sudionika u hrvatskom audiovizualnom sektoru. Velik dio ovih ciljeva je do danas – već ostvaren.

PROIZVODNJA – HRVATSKI FILM
Deset cjelovečernjih filmova u Nacionalnom programu Pulskog festivala

Ljetos je u programu Pulskog festivala premijerno prikazano deset cjelovečernjih igranih filmova. To su Lea i Darija Branka Ivande, Koko i duhovi Daniela Kušana, Duh babe Ilonke Tomislava Žaje, Prevoditeljica Biljane Čakič Veselič, Kotlovina Tomislava Radića, Ćaća Dalibora Matanića, Mrak Dana Okija, Fleke Alda Tardozzija, Josef Stanislava Tomića i 7 seX 7 Irene Škorić. U Nacionalnom programu - sekciji manjinskih koprodukcija prikazano je devet dugometražnih igranih filmova: Laku noć, gospođice Metoda Peveca, Piran-Pirano Gorana Vojnovića, Belvedere Ahmeda Imamovića, Neprijatelj Dejana Zečevića, Bijeli lavovi Lazara Ristovskog, Kako su me oteli Nijemci Miloša Radovanovića, Lokalni vampir Branka Baletića, Soba 304 Birgitte Staermose te Max Scmelling Uwea Bolla. Uz rekordan broj manjinskih koprodukcija, specifičnost Nacionalnog programa ovogodišnje Pule bila su dva debitantska cjelovečernja igrana filma redateljica. Biljana Čakić-Veselič i Irena Škorić znak su prisustva autorica, tradicionalno podzastupljenih na polju dugometražnog igranog filma. Realizacijom debitantskih dugometražnih igranih filmova Vlatke Vorkapić, Vanje Sviličić i Ivone Juke u 2012. trend autorica se nastavlja u narednoj godini, nadopunjujući već ustaljeni trend producentica kao dominantnog spola filmskog posla.

Što se snimilo - dugometražni igrani flmovi u postprodukciji
U trenutku u kojem nastaje ovaj pregled, pet hrvatskih filmova nalazi se u fazi postprodukcije. U prosincu 2011. najavljena je realizacija debitantskog cjelovečernjeg igranog filma Noćni brodovi redatelja Igora Mirkovića. Već u ožujku 2012. planira se početak kinodistribucije spomenutog Mirkovićevog filma o paru umirovljenika-odmetnika (Ana Karić i Radko Polič) koja na domaća velika platna donosi romansu dvoje ljudi u najboljim godinama. U ožujku 2012. najavljen je dovršetak postprodukcije anarhične komedije Visoka modna napetost redatelja Filipa Šovagovića, a u svibnju 2012. očekujemo premijeru kriminalističke drame Cvjetni trg Krste Papića, nastale prema scenariju Mate Matišića, djelomično baziranom na slučaju pogibije slučajnog prolaznika Zorana Dominija u poznatom mafijaškom obračunu s kraja devedesetih.

Uz Papića, u svibnju svoj film Ljudožder vegetarijanac, snimljen prema istoimenom romanu Alena Bovića o korupciji i nemoralu u hrvatskom zdravstvu, u festivalski život puštaju Branko Schmidt i TELEFILM. U postprodukciji je i Sonja i bik, redateljski prvijenac cijenjene dokumentaristice Vlatke Vorkapić s pričom o borbi bikova u kojoj se sudaraju opori i tradicionalni svijet Dalmatinske Zagore i moderni svjetonazori zagrebačke aktivistice za prava životinja. Dovršetak Sonje i bika najavljen je u ljeto 2012., uoči Festivala u Puli. Do Pulskog festivala očekuje se realizacija novog nastavka Propeler Filmovog omnibusa Zagrebačke priče 2 u kojem su na temu ljubav redateljske palice ukrstili Ivan Sikavica, Radislav Jovanov - Gonzo, Josip Visković, Hana Veček, Aldo Tardozzi i Sara Hribar.

Što će se snimati? Dugometražni igrani filmovi čije snimanje počinje u 2012.
Početkom 2012. završava snimanje dugometražne drame Djeca jeseni u režiji Gorana Rukavine. U prvom tromjesečju 2012. očekuje se početak snimanja cjelovečernjeg debitantskog filma Drugi redateljice Ivone Juke u produkciji zagrebačke tvrtke 4 Film i u koprodukciji s tvrtkama Sloane Film Production (Srbija) i Vertigo (Slovenija). Jukin film, najavljen kao slice of life drama s elementima sapunice dobio je, u različitim fazama svoga razvoja, nekoliko važnih nagrada i potporu fonda Eurimages. U veljači započinje snimanje drame Halimin put Arsena A. Ostojića, prema scenariju bosanskohercegovačkog pisca Feđe Isovića (scenarista humorističnog serijala Lud, zbunjen, normalan).

Redatelj najgledanijeg hrvatskoga filma u neovisnoj Hrvatskoj, Vinko Brešan u 2012. počinje snimanje otočke komedije Svećenikova djeca o crkvenjaku koji se, vođen idejom demografske obnove, udružuje s lokalnim trafikantom u akciji bušenja kondoma. Film Svećenikova djeca druga je suradnja Vinka Brešana i scenarista Mate Matišića, a Matišićeva istoimena drama (praizvedena u režiji Božidara Violića 1999. godine u splitskom HNK) bila je, između ostalog, uprizorena s velikim uspjehom u čuvenom moskovskom teatru Puškin. U ožujku 2012. pada prva klapa drame Mirni ljudi Ognjena Sviličića kojeg je za scenarij filma inspirirala tragična sudbina zagrebačke obitelji Ritz, kao i novog dugometražnog igranog filma Bobe Jelčića, Obrana i zaštita. U proljetnim mjesecima je najavljen početak snimanja dugometražnog igranog filma Branka Ištvančića Most na kraju svijeta i debitantskog dugometražnog igranog filma Vanje Sviličić Zagreb Capuccino, a u ljeto 2012. dugometražnih igranih filmova Šuti, redatelja Lukasa Nole i Otok ljubavi Jasmile Žbanić čiji je nositelj hrvatska tvrtka Produkcija Živa. U pripremi su filmovi Svinjari Ivana Livakovića, Hitac Roberta Orhela i Čudnovate zgode šegrta Hlapića u režiji Silvija Petranovića.

Hrvatski filmovi na svjetskim i domaćim festivalima
Početak godine 2011. označilo je sudjelovanje hrvatskih filmova i filmaša na dva prestižna europska 'A' festivala. Početkom veljače 2011., na 33. izdanju Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu, u programu Lab Competition posvećenom odvažnim filmovima koji pomiču granice filmskog stvaralaštva, Hrvatsku je predstavljao animirano-eksperimentalni film Nespavanje ne ubija Marka Meštrovića. U 2011. godini hrvatski je kratki metar po prvi puta predstavljen u okviru 26. sajma kratkometražnog filma u Clermont-Ferrandu. Promocija hrvatskih filmova na drugom po redu najposjećenijem francuskom festivalu (iza Cannesa) nastavlja se i u 2012. godini, uvrštenjem animiranog filma Dove sei, amor mio Veljka Popovića u međunarodnu konkurenciju Festivala.

Promociju hrvatske kinematografije na ovogodišnjem, 61. Berlinaleu obilježilo je sudjelovanje Marije Škaričić u programu Shooting Stars 2011, odnosno izboru deset najboljih mladih europskih glumica i glumaca. Nagrada Shooting Stars 2011. uručena je hrvatskoj glumici 14. veljače, na završnoj ceremoniji u dvorani Berlinale Palast. Hrvatski audiovizualni centar imao je svoj izložbeni prostor na glavnoj festivalskoj lokaciji Martin-Gropius-Bau 114 prestižnog filmskog sajma EFM (European Film Market) u okviru Berlinalea. U Berlinu su održane i market projekcije filmova 2 sunčana dana Ognjena Sviličića, Majka asfalta Dalibora Matanića, The Show Must Go On Nevia Marasovića, Šuma summarum Ivana Gorana Viteza i 72 dana Danila Šerbedžije. Odlukom komisije Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Šerbedžijin film predstavlja hrvatsku kinematografiju u selekcijskom procesu Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti za nagradu Oscar u kategoriji najbolji strani film 2012. godine.

Početkom srpnja, hrvatska manjinska koprodukcija Soba 304 i dokumentarni film Marijine nagrađeni su na Festivalu u Karlovym Varyma. Film Marijine riječke redateljice Željke Sukove, prikazan u natjecateljskom programu East of the West osvojio je nagradu FEDEORA Udruženja kritičara Europe i Mediterana, dok je film Soba 304 danske redateljice Birgitte Staermose prikazan u Službenoj konkurenciji festivala. Hrvatska je kinematografija u 2011. godini po prvi puta bila zastupljena u konkurenciji prestižnog Međunarodnog filmskog festivala u Locarnu, gdje se u selekciji kratkog metra Leopardi sutrašnjice (Concorso Pardi di domani) natjecao kratkometražni igrani film Darija Juričana Imaš ti neku priču?. Kratkometražni igrani film Jurja Lerotića Onda vidim Tanju (Hulahop), prikazan u službenom programu Spectrum Shorts Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu 2011. te nagrađen krajem godine na ljubljanskom LIFFE-u, nastavlja uspješni festivalski život u siječnju 2012. u programu Međunarodnog filmskog festivala u Solothurnu u Švicarskoj. Lerotić je jedan u nizu talentiranih mladih domaćih autora nagrađenih u ZFF-om programu KOCKICE, posvećenom domaćem debitantskom kratkometražnom filmu. Uz Kockice, mlade talente iz godine u godinu lansira i revija Akademije dramske umjetnosti F.R.K.A. 2011. godina u tom smislu pripada dvjema redateljicama - Sonji Tarokić i Hani Jušić, i jednoj glumici - Marini Ređepović.

Ljetna festivalska sezona zaokružena je novim uspjesima na 17. Sarajevo Film Festivalu gdje je film Fleke Alda Tardozzija imao svoju međunarodnu premijeru u okviru natjecateljskog programa, Mezanin Dalibora Matanića osvojio Srce Sarajeva za najbolji kratki igrani film, a animirani film Dove sei, amor mio Posebno priznanje žirija u kategoriji kratkometražnog filma. Film Rajka Grlića Neka ostane među nama, nagrađen 2010. za najbolju režiju u Karlovym Varyma nastavio je uspješnu festivalsku turneju i u 2011. godini osvojivši nagradu za najbolji film međunarodne konkurencije festivala Raindance u Londonu, zatim drugu festivalsku nagradu - posebno priznanje žirija Silver Dolphin na 27. izdanju međunarodnog filmskog festivala Festróia u portugalskom gradu Setúbalu i mnoge druge. Od ostalih značajnijih uspjeha hrvatskoga filma ističu se oni hrvatske manjinske koprodukcije Neprijatelj redatelja Dejana Zečevića - Posebno priznanje žirija na 33. međunarodnom festivalu mediteranskog filma u Montpellieru, održanom u listopadu 2011. te nagrada publike na 52. međunarodnom filmskom festivalu u Solunu (Grčka) u studenome 2011.

Uspjesi hrvatskog dokumentarnog filma
I dok su 2010. godinu obilježili festivalski uspjesi hrvatskog kratkometražnog igranog filma, filmsku 2011. godinu obilježio je dokumentarni film i njegove inačice. Film Marijine, razigrana dokumentarno-igrana posveta pokojnoj baki riječke redateljice Željke Sukove s njenom sestričnom Ninom Violić u jednoj od naslovnih uloga s lakoćom je pronalazio put do svjetskih festivala. Nakon premijere na međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Hot Docs u Torontu u travnju 2011., i uspjeha u Karlovym Varyma, film je doživio hrvatsku premijeru na Zagreb Film Festivalu, a u studenom je prikazan u natjecateljskom programu najvećeg festivala dokumentarnog filma u Skandinaviji, Međunarodnog festivala dokumentarnog filma CPH:DOX u Kopenhagenu.

Jaka dokumentarna reprezentacija predstavljala je Hrvatsku ljetos u Sarajevu. Čak četiri hrvatska dokumentarna filma bila su uvrštena u Natjecateljski program 17. Sarajevo Film Festivala. Factumovi filmovi Ratni reporter Silvestra Kolbasa i Razorubičenje Domagoja Matizovića te dokumentarno-eksperimentalni Prolaz za van Sanje i Vedrana Šamanovića (HFS) i Zemlja znanja Saše Bana (Hulahop). Velik interes što su ga sarajevska publika i predstavnici međunarodnog tiska pokazali nakon projekcije svih filmova, a pogotovo nakon projekcije Zemlje znanja pokazuje da je međunarodna javnost itekako zainteresirana za temu studentskih prosvjeda te političke i ekonomske prilike i našoj zemlji. Uspješan festivalski život ostvario je u 2011. godini nagrađivani dokumentarni film Selo bez žena Srđana Šarenca, snimljen u manjinskoj hrvatskoj koprodukciji s Francuskom koji je prikazan na više od trideset svjetskih festivala.

U godini na izmaku, odlično su prolazili i brojni hrvatski dokumentarni projekti. Projekt dokumentarnog filma Family Meals Dane Budisavljević nagrađen je na radionici Docu Rough Cut Boutique u okviru 17. Sarajevo Film Festivala. Posebno uspješni na europskim pitching i koprodukcijskim forumima bili su dokumentarni projekti u različitim fazama realizacije - Gangster te voli redatelja Nebojše Slijepčevića (Fade In, Restart i rumunjski Subcultura Films), Dianina lista Dane Budisavljević (Hulahop), Daleki susreti redateljsko – scenarističkog tandema Žlender – Stanić (Kinematograf), Blokada Igora Bezinovića (Restart i Factum) te koprodukcija Hrvatske, Bugarske, Njemačke i SAD, Posljednja ambulantna kola Sofije Iliana Meteva (Nukleus Film). Posebnu ulogu u njegovanju i promociji domaće dokumentarne produkcije imamo zahvaliti i jednom od najvećih regionalnih festivala dokumentarnog filma – ZagrebDoxu koji je u programu svog 8. izdanja, održanog 2011. premijerno prikazao čak 13 hrvatskih dokumentarnih filmova.

PRIKAZIVAŠTVO i DISTRIBUCIJA
Film Koko i duhovi (Kinorama) obara nacionalne rekorde. Pretposljednjeg tjedna prosinca, u trećem mjesecu kinodistribucije pogledalo ga je više od 70 000 gledatelja. Predviđa mu se i second run za vrijeme školskih praznika i put prema sto tisućitom gledatelju. U ovom trenutku u hrvatskoj kinodistibuciji nalazi se čak pet hrvatskih filmova. Uz Koka i duhove Daniela Kušana, to su Ćaća Dalibora Matanića, nezavisni film Odredište nepoznato Vjerana Vujašinovića i Ines Šulj te dvije manjinske hrvatske koprodukcije – Parada Srđana Dragojevića i Neprijatelj Dejana Zečevića čije zaključne box-office rezultate s nestrpljenjem očekujemo. Prethodno su u kinima prikazani filmovi 2 sunčana dana Ognjena Sviličića, The Show Must Go On Nevia Marasovića, ujedno prvi hrvatski film koji će doživjeti TV premijeru na jednoj komercijalnoj televiziji, i to na RTL-u, u proljeće 2012. Hrvatsku kinodistibuciju prošao je i pobjednik Festivala igranog filma u Puli - Kotlovina Tomislava Radića te ratna drama Josef, debitantski cjelovečernji film redatelja Stanislava Tomića. Početkom 2012. očekuju nas nacionalne kinopremijere filma Lea i Darija Branka Ivande i 7 seX 7 Irene Škorić.

U Hrvatskoj je u tijeku proces realizacije Nacionalnog programa digitalizacije nezavisnih kinodvorana: tehnička komisija za digitalizaciju pod vodstvom producentice Tine Hajon u rujnu 2011. izvršila je inspekciju svih lokalnih kina u Republici Hrvatskoj i pripremila tehničku dokumentaciju za raspisivanje javnog poziva za kinoprikazivače. Predstavnici lokalnih gradskih uprava, HAVC-a i Ministarstva kulture sastali su se u prostorima muzeja Mimara i dogovorili postupke i termine za provedbu digitalizacije. Predstavnicima lokalnih uprava diljem Hrvatske upućen je poziv Ministarstva kulture za sudjelovanje, a njihov odgovor koji uključuje tehničku i financijsku dokumentaciju bit će osnova za objedinjenu javnu nabavu nakon koje će uslijediti opremanje lokalnih kinodvorana. Ministarstvo kulture će s pozicije investitora za ovaj projekt osloboditi adekvatna sredstva, lokalna uprava će participirati s tridesetak posto, a HAVC koordinira proces stručnim i operativnim servisom, koji mu omogućuje da uspostavi programske kriterije budućih kinodvorana. Dovršen je i on-line sustav prijave i kategorizacije audiovizualnih djela. Od 1. prosinca 2012. očekujemo da će distributeri i televizije poštovati zakon i na dnevnoj bazi prijavljivati djela koja prikazuju, navodeći dodijeljenu kategorizaciju.

INVESTICIJE I POTICAJI
Na sjednici Hrvatskoga sabora 15. srpnja usvojene su izmjene i dopune Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Njihovim usvajanjem postignuto je to da se od 1. siječnja 2012. godine uvode Mjere poticaja za filmove i TV serije koji se proizvode u Republici Hrvatskoj. Pučki rečeno, ove mjere ciljaju na povratak konkurentnosti hrvatske industrije u svjetskom poslu koji se zove izvoz filmskih usluga. Naše neusporedive lokacije i vrhunski filmski djelatnici razlog su zbog kojih mnogi svjetski producenti gledaju prema našoj zemlji. Ono što nedostaje, bile su mjere poticaja, koje su u međuvremenu uvele gotovo sve europske zemlje, ostavljajući Hrvatsku, temeljem financijske logike, izvan utrke. U tu svrhu izrađen je pravilnik, a HAVC se preustrojio na način da je za poticaje osnovan nadležni odjel.

Ovaj projekt znači koordinaciju HAVC-a, Ministarstva kulture i Ministarstva financija na jednoj, te koordinaciju hrvatskog operativnog pogona i međunarodnog tržišta na drugoj razini.. U okviru svibanjske promocije hrvatske kinematografije na Festivalu u Cannesu i početkom studenog, na jednom od najvećih svjetskih sajmova filmske industrije, AFM-u (American Film Market), kombinacijom promotivnih aktivnosti koje su uključivale sudjelovanje na panelima, direktno lobiranje kod potencijalnih produkcija i istaknutih domaćih i stranih filmskih djelatnika, ciljano oglašavanje u industrijskim brošurama i relevantnim izdanjima postignuti su izvanredni rezultati. Prije svega, to je povećani interes stranih produkcija te konkretni pregovori lokalnih izvršitelja usluga sa stranim produkcijama za nekoliko projekata u 2012. godini. Predstavnici HAVC-a u Los Angelesu su održali bilateralne sastanke s predstavnicima 20th Century Foxa, Sony Pictures (Columbia), Pinewood studijima, Infernom, Lakeshoreom, Exclusive Mediom, producentima NBC-ja i upravom HBO-a, s kojima su zaključeni pregovori o nastavku snimanja u RH povodom treće sezone popularnog fantasy serijala Igra Prijestolja.

GLOBALNA PROMOCIJA
U prvim mjesecima sezone (u rujnu i listopadu) održana su dva događaja od iznimnog značaja za Europsku filmsku politiku: Godišnja skupština FERA-e (Udruženja europskih filmskih redatelja) u Opatiji i sastanak Upravnog odbora EFA-e (Europske filmske akademije) u Zagrebu. On-line distribucija i status potpora u mreži pravila EU-a bila je glavna tema skupštine FERA-e na kojoj su uz članove DHFR-a bile nazočne i predstavnica Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra Romana Matanovac te državna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen, zatim Nenad Marčec, direktor ZAMP-a i europski direktor SISAC-a. Suradnja s potonjima bila je izuzetno značajna za stvaranje izvrsnoga hrvatskog sustava za kolektivno prikupljanje autorskih naknada. Nakon opatijskog sastanka FERA-e, u europskim dokumentima pojavljuje se fraza Croatian example, kao pojam koji određuje uzorno uređen autorsko-pravni poredak i audiovizualnu politiku utemeljenu na sinergiji redatelja i producenata.

U Zagrebu je sredinom listopada, temeljem sporazuma o suradnji između HAVC-a i Danskog filmskog instituta održan susret MOVING DANES. Tijekom prezentacije na kojoj su govorili Claus Ladegaard, voditelj Odjela razvoja i produkcije pri Danskome filmskom institutu, Vinca Wiedemann, kreativna producentica produkcijske tvrtke Zentropa, Birgitte Stærmose, redateljica filma Soba 304, marketinški stručnjak Philip Einstein Lipski, redatelj Michael Noer te predstavnik televizijske kuće DR Ingolf Gabold, dan je prikaz danskoga filmskog modela i procedura upravljanja filmskim institutom. Raspravljalo se i o danskom sustavu edukacije, filmske promocije te o danskom modelu upravljanja projektima televizijske dramske proizvodnje. Uskom suradnjom DFI-a i Danske televizije stvorene su vrhunske serije čije franšize putuju svijetom. Skup MOVING DANES je početak suradnje i sustavne razmjene znanja koji ćemo nastaviti u narednom razdoblju, osobito kroz suradnju s CPH:DOX-om.

U lipnju 2011., u Mariji Bistrici u Hrvatskoj je održana druga po redu redovita godišnja radionica programa EURODOC, namijenjenog profesionalcima s područja dokumentarnog filma. U okviru EURODOC-a u Mariji Bistrici je održana i Transregionalna radionica koja je rezultat višegodišnje suradnje triju institucija iz audiovizualnog sektora; Audiovizualnog fonda autonomne pokrajine Friuli Venezia Giulia, Slovenskog filmskog centra i Hrvatskog audiovizualnog centra, s ciljem jačanja suradnje unutar dokumentarnog sektora spomenutih zemalja.

Trenutno su u jeku pripreme za Kulturnu sezonu u Francuskoj. Ta međudržavna manifestacija koju HAVC koordinira u audiovizualnom segmentu bit će najveća međunarodna prezentacija hrvatskog filma ikad održana. Program manifestacije uključuje 30 projekcija hrvatskih filmova u Francuskoj kinoteci, program hrvatskog eksperimentalnog filma u Beaubourgu i otkup eksperimentalne klasike za fundus centra Georges Pompidou. U nezavisnoj kinomreži održat će se retrospektive suvremenog hrvatskog filma, hrvatskog filma za djecu i mlade, te retrospektiva povijesti i sadašnjosti hrvatske animacije. Prestižni filmski magazin Cahiers du Cinema priprema separat o hrvatskom filmu na 16 stranica, a francusko-njemački kanal ARTE priprema tematsku večer o hrvatskom filmu.

EDUKACIJA i BAŠTINA
U koordinaciji s pravobraniteljicom za djecu, HAVC surađuje u uređivanju participacije djece u proizvodnji i konzumaciji audiovizualnih djela. U sklopu akcije MOVING DANES izložen je danski model edukacije djece i mladih koji bismo htjeli preuzeti uz potporu Hrvatskog filmskog saveza, te osobito oslanjajući se na infrastrukturu koja se razvija kroz projekt digitalizacije lokalnih kina. Status Hrvatske kinoteke uvršten je u strukturnu agendu Ministarstva kulture. HAVC će u pripremi Kulturne sezone u Francuskoj i zahvaljujući odobrenim državnim sredstvima u Francuskoj izravno pridonijeti restauraciji i opremi dodatnog broja filmova tijekom naredne godine.

FOND EURIMAGES i PROGRAM MEDIA
EURIMAGES je fond Vijeća Europe namijenjen poticanju koprodukcije, distribucije i promocije europskog filmskog stvaralaštva. Eurimages je osnovan je 1989. i danas ima 34 zemlje članice. Cilj fonda je razvijanje europske filmske industrije putem potpora filmskim koprodukcijama, kinodistribuciji i kinoprikazivaštvu, te kroz uspostavljanje suradnje između filmskih profesionalaca. U 2011. godini potporu Eurimagesa dobila su tri hrvatska filma – dva debitantska dugometražna igrana filma i jedna manjinska hrvatska koprodukcija. U ožujku, potporu u iznosu od 140 000 odnosno 200 000 eura dobili su Noćni brodovi Igora Mirkovića te hrvatska manjinska koprodukcija Parada redatelja Srđana Dragojevića. Na lipanjskoj sjednici Upravnog odbora fonda Eurimages potpora je dodijeljena debitantskom igranom filmu Drugi Ivone Juke i to u konkurenciji s filmovima renomiranih europskih autora poput Billea Augusta, Radua Judea i Silvija Soldinija.

Sudjelovanje u Programu MEDIA, kao što smo se osvjedočili na nedavnoj proslavi dvadesete obljetnice održanoj u sjedištu Delegacije EU u Republici Hrvatskoj, donosi značajne rezultate. Korisnici Programa MEDIA su, u suradnji s MEDIA deskom Hrvatske, uspjeli povući na natječajima 2010./2011. ukupan iznos od 684. 850, 80 eura što znači da je ukupna stopa povlačenja iznosila 537 %. Drugim riječima, 5, 37 puta više sredstava je povučeno iz Programa MEDIA u odnosu na uloženi iznos članarine koju uplaćuje Republika Hrvatska na godišnjoj razini. Projekt kreativnog dokumentarca Razred producentske tvrtke Nukleus redateljice Vesne Čudić i projekt igranog filma Trampolin producentske tvrtke Studio dim u režiji Zrinke Matijević – Veličan osigurali su sredstva za razvoj pojedinačnoga projekta. U kategoriji potpore za razvoj skupnih projekata na natječaju 25/2010 (drugi rok) po prvi puta je odabran jedan hrvatski projekt! Riječ je o skupnom projektu producentske tvrtke Kinorama koji čine filmovi Sveta Ana u polju u režiji Zvonimira Jurića, Zagonetni dječak u režiji Dražena Žarkovića, Zeleni pas i Zvizdan u režiji Dalibora Matanića. Potporu Programa MEDIA osigurali su i hrvatski festivali, projekti distributerskih tvrtki i umjetničkih organizacija te hrvatska kina. MEDIA desk Hrvatske organizirao je čitav niz aktivnosti i predavanja vezanih uz Program MEDIA među kojima se ističu one održane na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i Split film festivalu, te u okviru Animafesta Zagreb, Zagreb Film Festivala i Split film festivala.

Značajni rezultati na ova dva polja ostvareni su zahvaljujući radu Martine Petrović i Sanje Ravlić, osoba odgovornih za poziciju hrvatske u programu MEDIA, odnosno u fondu EURIMAGES.

IN MEMORIAM 2011.
Godinu na izmaku obilježili su odlasci velikih ljudi. Nekolicine koji su svojim stvaralaštvom, znanjem i karizmom ostavili neizbrisiv trag u hrvatskoj kinematografiji i kulturi. U siječnju nas je napustio jedan od najvećih naših komediografa i najplodniji hrvatski filmski redatelj, do zadnjeg dana neumorni Fadil Hadžić. U ožujku smo se oprostili od cijenjenog dokumentarista, filmskog i televizijskog redatelja, Miroslava Mikuljana, nekoć urednika dokumentarnog programa Hrvatske televizije. U veljači je u Dubrovniku sahranjen veliki komičar, filmski, televizijski i kazališni glumac koji je podjednako osvajao gledatelje svojom vedrom energijom, kao i mračnim šarmom. Predrag Vušović proslavio se ulogama u komedijama Vinka Brešana Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Maršal (1999.) i Nije kraj (2008.), a svoju posljednju filmsku ulogu ostvario je u hitu Koko i duhovi.

U travnju, pod Komiškim Musterom, na vječni je počinak ispraćen legendarni Servantes iz Našeg malog mista, velika filmska zvijezda Ivica Vidović, protagonist Papićeva Izbavitelja, i Tadićeva Ritma zločina, Kljakovićeva Kužiš, stari moj, gostujuća zvijezda u antologijskim ostvarenjima Dušana Makavejeva i Živojina Pavlovića. U srpnju smo ostali bez legendarnog televizijskog, filmskog i kazališnog gavelijanca, Bobija Marottija kojeg će generacije gledatelja pamtiti po karizmatičnim dramskim, dječjim, pa i crtanofilmskim glasovnim ulogama.

U rujnu 2011., u 78. godini preminuo je najznačajniji povjesničar hrvatskog filma, filmski redatelj, scenarist, liberal i vizionar kulturnih politika Ivo Škrabalo. Škrabalo je bio nositelj ideje hrvatske filmske fondacije, odnosno instituta, te glavni saveznik pri utemeljenju Hrvatskog audiovizualnog centra. Do zadnjeg dana svoga života bio je prijatelj i savjetnik po pitanju svega što se ticalo civilne i demokratske preobrazbe naše kinematografije. Pred sam kraj godine rastužila nas je vijest o smrti Vide Jerman, jedne od posljednjih istinskih diva iz zlatnog doba hrvatske kinematografije.

FILMSKA 2012.
Naredne godine HAVC ulazi u prvu sezonu dodjele poticaja: počinje filmski posao koji će filmskim djelatnicima osigurati zaposlenje, a državi i hrvatskom društvu prihode. Projektima u nastajanju, pomoći ćemo da se dogode, onima koji su netom nastali, želimo da uz našu pomoć postanu slavni, a onima koji su dio naše baštine – pomoći ćemo da ne budu zaboravljeni. Nastojat ćemo nahraniti znatiželju domaćih filmskih gledatelja i izbirljive zahtjeve svjetskih festivala. Kraj 2012. dočekat ćemo s više ekrana i više prijateljskih kino-dvorana jer tijekom ove godine obavit ćemo prvi val digitalizacije dvorana širom naše zemlje. Kraj godine dočekat ćemo završavajući veliku promociju hrvatske filmske proizvodnje u Parizu, nadamo se da ćemo za dvanaestak mjeseci moći zadovoljno uprijeti prstom prema sebi i reći da smo jedna od prvih društvenih grupa u našoj zemlji koja je krizi pokazala figu i probudila uspavane potencijale naše zemlje.