Predstavljeni posljednji rezultati Javnog poziva za poticanje audiovizualnog stvaralaštva za 2013. godinu
Zagreb, 24. siječnja 2014. – U Hrvatskom audiovizualnom centru na današnjoj konferenciji za medije objavljene su odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2013. godini u kategoriji proizvodnje audiovizualnih djela – kratkometražnog i dugometražnog igranog, kratkometražnog i dugometražnog dokumentarnog, animiranog i eksperimentalnog filma (drugi rok odlučivanja - 27.9.), u kategoriji filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (četvrti rok odlučivanja - 18.10.) i u kategoriji razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih i dokumentarnih te animiranih filmova (treći rok odlučivanja - 18.10.) Potpore za proizvodnju odobrene su za 30 filmova te jednu manjinsku koprodukciju.
Na ove rokove Javnog poziva ukupno je pristiglo 125 prijava, a potpore za proizvodnju odobrene su za 31 projekt: dva dugometražna igrana filma (od kojih jedan već snimljen), četiri kratkometražna igrana, pet dugometražnih dokumentarnih (od kojih jedan već snimljen), osam kratkometražnih dokumentarnih (od kojih tri već snimljena), četiri animirana, sedam eksperimentalnih (od kojih dva već snimljena) te za jednu koprodukciju s manjinskim hrvatskim udjelom, i to kratkometražnu animiranu.
Potpora u potkategoriji razvoja scenarija odobrena je za 22 dugometražna igrana i dokumentarna predloška, a u potkategoriji razvoja projekata za 12 dugometražnih igranih i dokumentarnih te za jedan animirani projekt. Ukupno je za razvoj scenarija i projekata na ovom posljednjem roku za 2013. bilo zaprimljeno 75 prijava.
Odluke su donesene na sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća koje je održana danas prije konferencije, a po jučerašnjoj sjednici Umjetničkog vijeća na kojoj su umjetnički savjetnici iznijeli prijedloge o listi prioriteta i raspodjeli sredstava u svojim kategorijama.
Na konferenciji za medije sudjelovali su ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar te umjetnički savjetnici Margit Antauer (animirani film), Tomislav Mršić (dokumentarni film), Jelena Paljan (kratkometražni igrani), Antonio Nuić i Branko Schimdt (dugometražni igrani), Slaven Zečević (komplementarne djelatnosti) i Sanja Ravlić (manjinske koprodukcije).
Hrvoje Hribar otvorio je konferenciju predstavivši ukupne rezultate ovog roka Javnog poziva - Današnjim odlukama Hrvatsko audiovizualno vijeće dalo je potporu iznimnim kratkometražnim projektima u svim kategorijama. Od cjelovečernjih filmova, odobrena je potpora za četiri dokumentarna i dva igrana filma, a projekti odobreni za razvoj su obećavajući. Ovaj natječajni rok planiran je u manjem financijskom opsegu nego prva dva održana tijekom 2013. Time smo osigurali pune financijske uvjete za natječaj za 2014., koji je trenutno otvoren. Odluke o ovom natječaju donijet će se krajem svibnja ili početkom lipnja. Na prethodnim rokovima za 2013. odlučeno je o potpori za deset cjelovečernjih igranih filmova, od kojih su pet debitantski. Posebno nam je drago da je upravo bio raspisan i novi javni poziv za razvoj televizijskih djela. Televizijska kreativnost trenutno je možda najveći izazov audiovizualne djelatnosti, stoga mi je drago da smo dobili novog sjajnog suradnika, Roberta Knjaza, koji je prihvatio mjesto umjetničkog savjetnika za razvoj televizijskih scenarija i projekata.
Umjetnička savjetnica za animirani film Margit Antauer ukratko je obrazložila da je od osam prijavljenih odobreno sufinanciranje četiri projekta. Radi se o „ponavljačima”, projektima koji su već ranije bili prijavljivani, ali vraćani na daljnju doradu. Riječ je o filmovima 'Bura' Nevena Petričića, 'Charon' Alena Vukovića, 'Posljednji izazov' Božidara Trkulje i 'Umjetnik iz tamnice' Davora Međurečana. Među animiranim filmovima odobren je i jedan projekt koji je ranije već dobio potporu za razvoj scenarija, to je film 'Feral šinjorine Bepine' scenarista Igora Knižeka i scenaristice Eme Carić. Napomenimo da su filmovi ostvareni u različitim tehnikama, od lutkarske do klasične animacije, a 'Charon i Feral realiziraju se u 3D animaciji.
Jelena Paljan, umjetnička savjetnica za kratkometražni igrani film, objasnila je svoje kriterije pri donošenju odluke. Na drugi rok u ovoj kategoriji prijavilo se 28 projekta kratkog igranog filma, među kojima dva snimljena. Ukupni je dojam iznimno pozitivan; čak polovica naslova može se ocijeniti kao kvalitetna ili zanimljiva. Bez obzira na priličan broj kvalitetnih scenarija, četiri naslova kojima su odobrena sredstva za financiranje istaknula su se već u prvom čitanju. Opetovana čitanja, kao i jasna redateljska vizija, taj su prvotni izbor samo potvrdila – sve ih odlikuje promišljen filmski koncept te uspjela provedba teme zbog čije univerzalnosti i aktualnosti mogu očekivati i međunarodni odjek. Konkretno, riječ je o filmovima 'Belladonna' Dubravke Turić, 'On' Filipa Mojzeša i Gorana Bogdana, 'Mliječni zub' Saše Bana i 'Na 1' Matije Klukovića. Istaknula bih i da je bilo još kvalitetnih scenarija koji zahtijevaju veće ili manje dorade ili jasniju redateljsku koncepciju, ali koji su vrijedni truda, budući da donose zanimljive teme i scenarističke koncepte.
Umjetnički savjetnik za dugometražni igrani film Antonio Nuić dao je sljedeće objašnjenje za selekciju dugometražnog igranog filma: Iako je ovaj rok bio manjeg financijskog opsega nego prethodni, to se u našim odlukama o igranom filmu više osjetilo u proizvodnji, nego u kategorijama razvoja u kojima je bilo dosta prijava i dobrih projekata tako da je za razvoj scenarija odobreno 11 predložaka, a za razvoj projekata četiri naslova, među koje je iz kategorije proizvodnje prebačen film 'Ministarstvo ljubavi' Pave Marinkovića. Mišljenja smo da taj projekt može biti spremniji i scenarij ponešto bolji ta da može pričekati s produkcijom. Što se tiče filmske produkcije tu smo bili nešto strožih kriterija, i iz financijskih i iz kreativnih razloga, pa tako u skupini debitantskog igranog filma nije podržana niti jedna od pristiglih pet prijava. I najbolji među njima imaju još prostora za napredak, uzimajući u obzir da kad je riječ o debitantima kriteriji trebaju biti oprezniji i da projekti moraju biti puno spremniji već na papiru; svi će biti upućeni da se prijave na rokove koji slijede. U kategoriji dugometražnog igranog filma od prijavljenih 17 projekata odlučili smo financirati treći nastavak 'Zagrebačkih priča', a od već snimljenih 'Vis-à-vis' Nevija Marasovića jer je to jako zanimljiv i kvalitetan film, kako glumački, tako režijski i vizualno, te smatramo da treba podržati njegovu postprodukciju i kinodistribuciju.
Tomislav Mršić, umjetnički savjetnik za dokumentarni film, ovako je obrazložio svoje odluke u kategorijama proizvodnje i razvoja dokumentarnog filma: Ono što nas raduje, možda i više od velikog broja prijava (šezdeset, op.ur.), jest njihova tematska i žanrovska raznolikost, te kvalitetan i ozbiljan pristup autora velike većine pristiglih prijava. Što se tiče odabranih projekata, možemo reći da je, uzročno-posljedično ili ne, tematsko-žanrovski raspon također prilično širok. Osobito je to slučaj u kategorijama za razvoj scenarija i razvoj projekata, gdje je pristigao doista velik broj kvalitetnih, zanimljivih i vrlo potentnih prijava pa je i broj odobrnih projekata u tim kategorijama nešto veći nego u kategorijama za poticanja proizvodnje. Vjerujemo da je ta činjenica razlog opravdanom optimizmu kada govorimo o dokumentarnom filmu u idućih nekoliko godina. Među projektima koji ovom prigodom nisu odabrani uglavnom dominiraju biografsko-povijesni dokumentarci. Mada među njima ima vrlo kvalitetnih predložaka dojma smo da bi oni bili pogodniji za televizijsku produkciju te su kao takvi predloženi, naravno ako se autori slože, da ih uskoro razmotri i novi umjetnički savjetnik za TV razvoj.
U kategoriji filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom odlučivala je Sanja Ravlić koja je ustvrdila da Hrvatski audiovizualni centar nastavlja sa svojom aktivnom politikom podupiranja animiranog filma, pa tako i u kategoriji koprodukcija s manjinskim hrvatskim sudjelovanjem. Mi smo jedan od rijetkih europskih nacionalnih fondova koji podupire međunarodne koprodukcije kratkometražnih fimova. Naročito nam je drago da je ovaj put riječ o novom filmu švicarske autorice Michaele Müller, diplomantice poslijediplomskog studija na Odsjeku animacije i novih medija Zagrebačke akademije likovnih umjetnosti čiji je diplomski fim 'Miramare', nastao u produkciji ALU i Zagreb filma, jedan od nagrađivanijih i zapaženijih hrvatskih animiranih filmova posljednih godina. I u ovom svom novom filmu 'Aerodrom', koji potpisuje zajedno s koautorom Aleksandrom Battistom Ilićem, Michaela Müller nastavlja istraživati mogućnosti animacijske tehnike slikanja na staklu, kao i mogućnosti kreiranja “začudnosti” putem suptilne upotrebe sinergije zvučnog i slikovnog zapisa. Također, Ravlić je istaknula iznimne uspjehe projekta sufinanciranih u ovoj kategoriji posljednjih godina, poput Tira Alberta Fasula koji je na prestižnom Međunarodnom filmskom festivalu u Rimu nedavno osvojio glavnu nagradu.
Vladislav Knežević, umjetnički savjetnik za eksperimentalni film, nije prisustvovao sjednici, ali je dao pismeno obrazloženje za odluke u svojoj kategoriji: Pri odabiru predloženih projekata vodio sam se s nekoliko kriterija, to su inovativnost u promišljanju i predloženim postupcima izvedbe djela, aktualnost i svježina predloženih koncept, potencijalna uspješnost projekta na važnim i referentnim festivalima i izložbama . Od 18 prijedloga izdvojio sam ukupno sedam, od kojih su dva već realizirana. Kao i do sada većina prijavljenih autora su likovni umjetnici koji u svojoj praksi kao medij koriste film i video. Podržao sam one radove koji u svojoj osnovi teže za istraživanjem i fuzioniranjem snimljenog materijala i graničnih animacijskih postupaka s jedne strane te, poetski i aktivistički osobno angažiranih filmova s druge. Generalni problem odbijenih je nedovoljno kvalitetna elaboracija i nerazumljivost namjere autora kao i nepreglednost konkretne izvedbe filma. Ukupni odobreni iznos od 600 tisuća kuna pokriva gotovo 3 sata proizvedenog sadržaja, a smatram da većina autora, s obzirom na svoj dosadašnji umjetnički status u inozemstvu, ima vrlo solidne predispozicije za plasman ovih filmova na međunarodnim manifestacijama.
Nakon obrazloženja umjetničkih savjetnika, Hrvoje Hribar iznio je i rezultate javnog poziva za filmsku proizvodnju pri Gradu Rijeci. Naglasivši iznimnu važnost i kvalitetu ovog programa i njegovu dugoročnu sustavnost, objasnio je kako HAVC i Grad Rijeka imaju vezani ugovor - na svaku uloženu kunu iz riječkog gradskog fonda za kulturu, HAVC odobrenim filmovima dodjeljuje isti iznos. To su ovom prilikom filmovi Marina Lukanovića, Nataše Antulov, Petre Kožar i Bernardina Modrića.
Uz odluke o ovom Javnom pozivu, sa sjednice Hrvatskog audiovizualnog vijeća istaknuto je da sredstva za organizaciju nacionalne revije hrvatskog filma po Javnom pozivu za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2014. godini nisu dodijeljena nijednom od dva predložena organizatora.
Cjelokupne popise rezultata ovih posljednjih rokova Javnog poziva za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2013. godini pronađite u rubrici Javni pozivi (proizvodnja kratkometražnog i dugometražnog igranog, kratkometražnog i dugometražnog dokumentarnog, animiranog i eksperimentalnog filma ovdje, manjinske koprodukcije ovdje, a razvoj scenarija i projekata ovdje).