Za otvaranje i zatvaranje siječanjskog programa najavljeni su:  posljednji film Jean-Luca Godarda Najava filma koji nikada neće postojati: “Lažni ratovi”  (2023.) i novi film najradikalnijeg autora, teoretičara i političkog zatvorenika japanskog revolucionarnog filma Masaoa Adachija Revolucija+1 (2022.).

Godardov suradnik Fabrice Aragno navodi da je Jean-Luc počeo raditi knjigu kolaža na temelju romana Lažne putovnice (1937.) Charlesa Plisniera, u kojem svako poglavlje prati drugog lika koji živi između Oktobarske revolucije 1917. i 1930-ih. Njegova je ideja bila kreirati film koji bi se usredotočio na dvoje od tih likova, od kojih je jedan Carlotta. Scenarij je strukturirao u šest poglavlja, “prvi savršeni broj”, kako je volio reći. Aragno zaključuje “Godard je vidio završnu verziju i rekao da je to njegov najbolji film.”

Nekoliko dana nakon šokantnog događaja, atentanta na bišeg japanskog premijera Shinza Abea usred njegova predizbornog govora u Nari, Masao Adachi počinje raditi  na filmskom re-enactmentu iz dvostruke pozicije, autorefleksivnog aktiviste i dokufikcijskog atentatora. Zadržavši stvarno ime, ali promijenivši mu prezime u Tetsuyu Kawakamija, Adachijev protagonist nosi krajolik samoodređenja u sebi dok izvanprizornim glasom iznosi kroniku svoje ogorčenosti, zapuštenosti, siromaštva, gladi, majčina religioznog fanatizma, obiteljskih bolesti i suicida. Poput mnogih Adacijevih filmova, Revolucija+1 producirana je s minimalnim budžetom i aktivističkom žurnošću, u ovom kritičkom slučaju iz potrebe da film preduhitri medijsku jednostranost zločinačkog profila i kako bi se kraća, politička verzija koja razotkriva spregu vladajuće politike i religijskog kulta mogla prikazati na dan Abeova državnog sprovoda u Shibuyi i Nagoyi, a sutradan u Osaki.

U petak, 26. siječnja na Filmskim mutacijama najavljen je treći mutacijski dolazak Alberta Serre, katalonskog filmskog, izvedbenog i vizualnog umjetnika i jednog od najprovokativnijih suvremenih filmskih autora koji će održati Masterclass na temu Gubljenje kontrole: digitalna revolucija. 

Otpor filma i estetika digitalne prisutnosti u radu s (ne)glumcima i drugim protagonistima u Serrinom specifičnom procesu snimanja i montaže te proizvodnje začudne peformativnosti tema je njegova masterclassa koji će se održati na u petak, 26. siječnja u 17 sati na Akademiji dramske umjetnosti, kao i dvaju komplementarnih filmova koji će biti prikazani 26. i 27. siječnja u kinu Kinoteka, a koji objedinjuju isprekidane i skokovite forme i funkcije njegova rada: igranofilmskog Pacifiction (Priča s Pacifika) i troiposatnog simpozijskog umjetničkog filma Être Résistances (doslovno, Biti otpori). Prije i poslije projekcije Priče s Pacifika u kinu Kinoteka bit će održan razgovor s Albertom Serrom.

Prvi dio 17. izdanja Filmskih mutacija odvijao se od 16. do 20. prosinca 2023. u Zagrebu i Rijeci s američkim filmskim, kazališnim i vizualnim umjetnikom E. Eliasom Merhigeom i njegovom kultnom trilogijom Begotten (Jednorođen) koja stapa metafizički akcionizam njegova Theatreofmaterial, materijalnost filmske avangarde i strast za žanrom nesvjesnog – kozmičkog horora. Zimsko izdanje Festivala opet uključuje projekciju spomenute trilogije kao jedinstvene kozmologije, od najnovijeg Polia & Blastema (2021.), preko Zveketa nebeskih ptica / Din of Celestial Birds (2006.) do prvog filma Jednorođen / Begotten (1989. / 1991.).

Detaljnije informacije o programu Festivala pronađite ovdje. 

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma su filmološki projekt o politikama filmskog kustostva nakon stoljeća filma i promišljanju modusa prijenosa sustava slika, znanja i memorije filmskog dispozitiva u digitalnom dobu. Politika projekta je povezivanje povijesnih filmskih avangardi sa suvremenim umjetničkim i diskurzivnim praksama u različitim prikazivačkim i izvedbenim kontekstima.  

Zimsko izdanje Filmskih mutacija održat će se u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, kinom Kinoteka, Akademijom dramskih umjetnosti, Hrvatskim filmskim savezom i MM Centrom Studentskog centra u Zagrebu te Art-kinom Croatia i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. 

Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Zaklada Kultura nova i Language Barrier Productions.