Festival će otvoriti kratkometražni animirani film Wiener Blut (Bečka krv) slikara i kipara akademika Zlatka Boureka i Pavla Štaltera, nastao u produkciji Zagreb filma. Film je autorovo sjećanje na osvit II. svjetskog rata, te vizualna posveta slikaru Ottu Dixu. Također, na programu festivala je hrvatska manjinska koprodukcija Kismet grčke redateljice Nine Mariae Paschalidou, film koji istražuje kako su turske sapunice osvojile svijet i pomogle u širenju debate o pravima žena.

U programu dugometražnih naslova ističu se Walesa: čovjek nade u režiji Andrzeja Wajde, koji govori o Lechu Wałęsi, laureatu Nobelove nagrade za mir i osnivaču poljskog pokreta Solidairnost; Papusza u režiji Joanne Kos i Krzysztofa Krauze, koji govori o usponu i padu jedne od najistaknutijih pjesnikinja poljsko-romskog podrijetla, Bronislawe Wajs, nadaleko poznate kao Papusza; Colette u režiji Milana Cieslara, koji govori o dvoje mladih ljubavnika robijaša u nacističkome logoru Birkenau i njihovoj snažnoj odlučnosti da pobjegnu iz beznadnih životnih uvjeta, te dječji Belle i Sebastien redatelja Nicolasa Vaniera, koji govori o neraskidivom prijateljstvu psa i dječaka za vrijeme Drugog svjetskog rata, visoko u snježnim Alpama. Tu je doku-fikcijski film Moj razred Daniela Gaglianonea, koji približava posebno tešku temu imigracije u Italiji, a koju je snimao u stvarnom razredu gdje imigranti uče engleski, ali s lažnim učiteljem, kojega glumi jedan od najvećih glumaca suvremene talijanske kinematografije Valerio Mastandrea, te dokumentarni Sol zemlje redatelja Juliana Ribera Saldaga i Wim Wendersa, kojim ovaj dvojac prenosi životnu poruku i aktivizam  fotografa, ujedno redateljeva oca, Sebastiana Saldaga i pobjednik Sundance Film Festivala, Živi iznutra redatelja Michael Rossato-Bennetta.

U kategoriji kratkometražnih igranih filmova ističu se oskarovski laureat Poziv redatelja Mata Kirkbyja, priča o dirljivom telefonskom pozivu koji mijenja život onih koji su u njega slučajem uključeni; Srebrenica Tarika Samaraha koja dokumentira posljedice pokolja u Srebrenici u srpnju 1995. godine; Not Anymore: Priča o revoluciji redatelja Matthew Van Dykea, film koji govori o sirijskoj revoluciji kroz iskustvo dvoje mladih Sirijaca, a koji je do sada osvojio nevjerojatnih 80 nagrada; te Godine čine svoje redatelja Stojana Vujia, kojem će prikazivanje na festivalu biti svjetska premijera. 

Na programu je i retrospektiva mađarskog oskarovca i redatelja Istvana Szabe koji u Zagreb dolazi s filmom Vrata, besprijekorno režiranoj priči odnosa dviju žena na različitim  društvenim polovima s Helen Mirren u glavnoj ulozi, te Oskarom nagrađenim filmom Memphisto, filmskom adaptacijom novele Klausa Manna istoimenog naziva.

U popratnom programu održat će se i Edukacijska jutra na kojima će o osobnim iskustvima iz zloglasnih koncentracijskih logora govoriti Branko Lustig i Oleg Mandić, zatim izložbe, koncerti te šest rasprava koja će se održati nakon projekcija filmova, pod naslovima 'Balkanizacija: sustavno stvaranje slabih državica',  'Identitet, kultura i nasljeđe: posljednja smetnja kapitalu',  'Izraelsko – palestinski odnos: suživot da ili ne', 'Integracija Roma: dvosmjerna ulica', 'Fenomen sapunica: tiha ženska revolucija' i 'Čovjek današnjice: zvijer ili obnavljač'.

Više detalja o ovogodišnjem programu potražite na službenoj stranici festivala.

Naslovne fotografije: Wiener Blut; Kismet