Prvo izdanje Mjeseca našeg filma održano je 2023. u sklopu cjelogodišnjeg obilježavanja 15 godina djelovanja Hrvatskog audiovizualnog centra. Nakon odličnog odaziva kina, filmske zajednice i publike, ideja je da ova manifestacija postane kontinuirana. Projekt su ove godine predstavili Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, pomoćnica ravnatelja Maja Vukić, programski selektor ovogodišnjeg izdanja Mjeseca našeg filma Boško Picula, voditeljica izdavačke djelatnosti Hrvatskog filmskog saveza i filmska kritičarka Diana Nenadić te predsjednica Kino mreže Danijela Fabric Fabijanac.

"Već tijekom organizacije prvog izdanja Mjeseca našeg filma, koji je prvotno zamišljen kao jednokratan program, zabilježili smo sjajne reakcije i motiviranost kina u sklopu Kino mreže, kao i ostalih nezavisnih kina i multipleksa. Stvorena je kvalitetna sinergija fokusirana na povezivanje i interakciju domaćeg filma i publike, pa se odluka da Mjesec našeg filma pokrenemo kao samostalan projekt nametnula kao logičan slijed događaja," izjavio je Chris Marcich.

"Glavna misija Mjeseca jest putem posebno osmišljenog programa potaknuti publiku na odlazak u kino te posljedično na aktivnije praćenje domaćeg filma uopće. Djelovanje HAVC-a, među ostalim, uključuje i neprestano promišljanje novih načina za podsjećanje publike na raznovrsnost i bogatstvo domaće produkcije. Mi želimo da publika filmove (po)gleda te tako preispituje stavove, mijenja perspektive, usvaja nova znanja, preoblikuje vlastito poimanje svijeta. Kroz ovaj projekt želimo u istom vremenskom okviru kreirati ozračje i osigurati podršku da kroz osmišljeni program sva postojeća kina diljem Hrvatske ponude lokalnoj zajednici priliku da urone u domaći film," dodao je Marcich.

"Mjesec našeg filma ove je godine tematski povezan s djelovanjem filmskih festivala. Nakon što je selektor programa Boško Picula odabrao filmove i kreirao program, filmove smo nudili kinima unutar Kino mreže (riječ je o 55 kina), ostalim nezavisnim kinima te multipleksima. Filmove smo složili po programskim paketima kako bi kina mogla uvrstiti raznolik filmski sadržaj - svaki paket uključuje kratki i dugi metar kao i različite rodove; animirane, dokumentarne, igrane, eksperimentalne. Ovaj projekt ne bi bilo moguće realizirati bez dobre suradnje s producentima filmova, autoricama i autorima te naravno, kinima," izjavila je pomoćnica ravnatelja Maja Vukić. "Jako nas veseli broj kina koji se i ove godine uključio. Riječ je o 70 kina u više od 50 gradova, a velika je vjerojatnost da će se poneko kino i naknadno uključiti. Nadamo se da će publika i ove godine prepoznati vrijednost projekta i priuštiti si kino doživljaj nekog filmskog klasika ili pak nekog recentnog filma koji, vrlo vjerojatno, nikad nije imala niti će imati priliku gledati na velikom platnu," dodala je Maja Vukić.

Selektor programa Boško Picula ovogodišnji je Mjesec kreirao kao svojevrsnu posvetu festivalima. "Kako ove godine obilježavamo 70 godina postojanja domaćih filmskih festivala - prvo izdanje Pulskog filmskog festivala održano je 1954. - bilo je logično da se ovim programom odužimo spomenutim manifestacijama. Program uključuje simboličkih 70 filmova koji su u proteklih 70 godina osvajali glavne festivalske nagrade stručnih ocjenjivačkih sudova na festivalima poput Pula Film Festivala, Svjetskog festivala animiranog filma Animafesta, Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDoxa, Zagreb Film Festivala, Motovun Film Festivala, Festivala eksperimentalnog filma i videa 25FPS, Dana hrvatskog filma i drugih. Program H-70 posveta je i sedam desetljeća sustavnog održavanja filmskih festivala u Hrvatskoj, kao i prvom hrvatskom dugometražnom igranom filmu u Puli ovjenčanom prvom nagradom - klasiku H8 Nikole Tanhofera koji je trijumfirao na petom izdanju Pulskoga filmskog festivala 1958. anticipiravši kasnije svjetski popularni žanr filma katastrofe u maestralnoj priči o sudbinama putnika jednog autobusa kojemu prijeti kobna prometna nesreća. Izbor festivalskih laureata proteže se od 1950.-ih do prošle godine, a autori su mnogobrojna imena hrvatske filmske baštine i recentnog stvaralaštva."

Među njima će publika vidjeti i sljedeće naslove: Vlak bez voznog reda Veljka Bulajića, Licem u lice Branka Bauera, Službeni položaj Fadila Hadžića, Prometej s otoka Viševice Vatroslava Mimice, Kontesa Dora Zvonimira Berkovića, Puška za uspavljivanje Hrvoja Hribara, Bogorodica Nevena Hitreca, Duga mračna noć Antuna Vrdoljaka, Svjedoci Vinka Brešana, Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Tomislava Radića, Tri ljubavne priče Snježane Tribuson, Neka ostane među nama Rajka Grlića, Pismo ćaći Damira Čučića, Obrana i zaštita Bobe Jelčića, Broj 55 Kristijana Milića, S one strane Zrinka Ogreste, Dnevnik Diane Budisavljević Dane Budisavljević, Tereza 37 Danila Šerbedžije, Zbornica Sonje Tarokić te Veće od traume Vedrane Pribačić, film koji je Veliku Zlatnu arenu osvojio 2023.

Izbor čine i animirani Putnik drugog razreda Borivoja Dovnikovića Borde, Dnevnik Nedeljka Dragića, Satiemania Zdenka Gašparovića, Levijatan Simona Bogojevića Naratha i Biciklisti Veljka Popovića te dokumentarni i eksperimentalni radovi, među njima i Plašitelj kormorana Branka Ištvančića, Dečko kojem se žurilo Biljane Čakić Veselić, Anine pjesme Vlatke Vorkapić, Dobro jutro Ante Babaje, Srbenka Nebojše Slijepčevića te Jedna od nas Đure Gavrana. "Program uključuje izbor većine filmova koji su tijekom desetljeća na spomenutim festivalima dobivali glavne nagrade vodeći računa o njihovoj dostupnosti vezanoj uz autorska prava i tehničke standarde filmskih kopija uz želju da se preostali naslovi prikažu na nekom budućem retrospektivnom događaju," zaključio je Picula.

Voditeljica izdavačke djelatnosti Hrvatskog filmskog saveza i filmska kritičarka Diana Nenadić osvrnula se na vrijednost i važnost festivala za razvoj i edukaciju publike te dostupnost nezavisnog filma. "Povijest nas uči da su domaći filmski festivali, odnosno njihovi selektori i žiriji, osobito kada su se vodili nefilmskim (pa i političkim) kriterijima, katkada bili slijepi za vrijedne filmove, ostavljajući ih revalorizaciji budućih generacija. Od vremena tranzicijske dekinofikacije koje nažalost još traje, toj se nuspojavi komplementarne audiovizualne politike može progledati kroz prste. Jer, festivali su, ničući sukcesivno u svim hrvatskim regijama od druge polovice 1990-ih, odigrali važnu „prosvjetiteljsku“ ulogu, ukazujući upravo na one vrijednosti koje isključivo komercijalne kinomreže ne vide ili svjesno prešućuju. Učili su nas da filmovi ne dolaze samo iz „prvog“ ili „drugog“ svijeta, da se najbolje i istinski vide tek na „srebrnom“ platnu te da je odlazak na kinoprojekciju važan društveni i komunikacijski događaj u kojem više nismo samo pasivna publika. I hrvatski je film participirao u toj utješnoj pogonosti, „samouvjereno“, i bez straha od regionalne ili globalne konkurencije, i dobio početnu vidljivost. Ostalo je da ga vratimo na redovni repertoar kina, naravno, nakon što, i njemu i festivalima, stvorimo nove kinoprostore za publiku novoga milenija," izjavila je Diana Nenadić.

"Kino mreža danas broji 55 kina, od čega ih je 36 iz 43 grada uključeno u ovogodišnji Mjesec našeg filma. Ovaj projekt ima veliku vrijednost jer pruža platformu za promociju i slavljenje domaćeg filmskog stvaralaštva. Također, potiče interes publike za hrvatski film, ističući raznolikost i kvalitetu domaće kinematografije te pruža priliku da se filmovi prikažu diljem zemlje," izjavila je predsjednica Kino mreže Danijela Fabric Fabijanac. "Mjesec našeg filma može privući različite segmente publike, a to može rezultirati razvojem odane publike koja će redovito pratiti domaću produkciju, što bi dugoročno moglo povećati posjećenost kina. Za razvoj publike generalno ključno je ulaganje u promociju, kao i edukaciju publike te prilagodbu programa koji odražava interese i potrebe lokalne zajednice. Važna je i suradnja s lokalnim školama, medijima i kulturnim ustanovama. Nadam se da će rad na filmskoj pismenosti u lokalnim zajednicama, na čemu radimo u suradnji s HAVC-om, educirati nove pojedince koji će buduće naraštaje odgajati da s ljubavlju gledaju i cijene domaći film," zaključila je Fabric Fabijanac.

Otvaranje Mjeseca našeg filma održat će se u četvrtak, 2. svibnja istovremeno na čak 11 lokacija diljem Hrvatske: u Belom Manastiru, Bjelovaru, Blatu na Korčuli, Buzetu, Drnišu, Karlovcu, Križevcima, Novoj Gradišci, Rijeci, Splitu i Varaždinu.

"Iako će se dio programa održati u Zagrebu i to kroz program u multipleksima CineStar i Cineplexx te uz manji opseg u Kinu Metropolis (MSU), Dokukinu KIC te na privremenim lokacijama kina Tuškanac (Tuškanac u gostima), aktualni problem nedostatka kinodvorana za nezavisni film odražava se i na ovaj projekt. Bez kina filmska umjetnost nema vrijednost jer nema načina da se susretne s publikom. Tu dolazimo do trenutne rak rane i Zagreba kao glavnog grada koji ima veliki problem s deficitom kinodvorana. Kino Tuškanac je u obnovi, kino Europa također u dugotrajnom procesu sanacije; Zagreb, osim Kinoteke, Kina Metropolis u MSU i Dokukina KIC nema nezavisno kino koje bi prikazivalo kinotečne naslove i nezavisni film. Kina imaju izuzetno veliku važnost u razvijanju domaćeg filma i kulture uopće te moramo aktivno djelovati u smjeru čim promptnijeg nalaženja rješenja za spomenuti problem," zaključio je ravnatelj HAVC-a Chris Marcich.

Program u sklopu Mjeseca našeg filma održat će se u kinima u sklopu Kino mreže, nezavisnim kinima te u multipleksima CineStar i Cineplexx diljem Hrvatske. Projekcije u okviru projekta Mjesec našeg filma održavaju se u: Belom Manastiru, Benkovcu, Bjelovaru, Bolu, Buzetu, Čakovcu, Daruvaru, Delnicama, Drnišu, Dubrovniku, Hvaru, Imotskom, Ivancu, Karlovcu, Koprivnici, Korčuli, Krapini, Krapinskim toplicama, Križevcima, Krku, Kutini, Labinu, Lovranu, Ludbregu, Makarskoj, Mariji Bistrici, Metkoviću, Novalji, Novigradu/Cittanovi, Novoj Gradišci, Novom Marofu, Novskoj, Osijeku, Pazinu, Puli, Rijeci, Rovinju, Samoboru, Slatini, Slavonskom Brodu, Splitu, Supetru, Svetom Ivanu Zelina, Šibeniku, Trogiru, Varaždinu,Velom Lošinju, Vukovaru, Zaboku, Zadru i Zagrebu.

Ulaznice za Mjesec našeg filma su besplatne ili dostupne po popularnim cijenama između 2 i 3 eura, ovisno o kinima. Detaljan program po gradovima dostupan je na početnoj stranici www.havc.hr.

Fotografije s konferencije za medije preuzmite OVDJE (autorica je Nina Đurđević).
Fotografije iz svih filmova iz programa pronađite OVDJE. 

U tekstu: Špica programa; autor špice je Simon Bogojević Narath.