Prije svega, hrvatski film prisutan je u najprestižnijem Velikom natjecanju kratkometražnog filma s tri rada: Biciklisti Veljka Popovića, Dva na Dva Jelene Oroz te Kako se kalio čelik Igora Grubića.

Autori dvaju hrvatskih filmova koji se natječu u također međunarodnoj konkurenciji Natjecanja studentskog filma su Katarina Jukić (Paranoja paranoje) i Marko Belić (Flimflam), oboje sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.

U Natjecanju filmova za djecu, ponovno u međunarodnoj konkurenciji, prikazuju se novi film iz serije Noć u muzeju (Vrlo mokra noć u muzeju) glasovitog ilustratora, strip-autora i redatelja Milana Trenca prema čijoj je istoimenoj slikovnici snimljen igrani američki film, kao i novi radovi autora ove vrste animiranog filma Ivane Guljašević (Krila za krokodila) i Denisa Alentija (Nutz). Naposljetku, Miran Miošić, afirmirani montažer, redatelj i profesor igranog i dokumentarnog filma, predstavlja svoj novi animirani film Bijela vrana. 

Među filmovima Hrvatskog natjecanja pored već spomenutih dominiraju animirano-eksperimentalni radovi, među kojima su Trip autora Marka Meštrovića, Monte Adrion Vuka Jevremovića te stop-animacijski Prošlost raste Dee Jagić. Eksperimentalne su i Perforacije Slobodana Tomića. Samo plivanje Darka Vidačkovića rukom je crtani minimalistički filozofski SF geometrijskih oblika, a stazama SF ikonografije i nadrealizma krenuo je i Branko Farac u Technementu. Smelly Feet Dog i Die Zoone iz umjetničkog kolektiva Trash Will Smash svoj multimedijski portfelj s korijenima u street artu proširili su monokromatskim, hard-boiled animiranim filmom Vizita. Dino Krpan se u svom filmu Malleus DEI zaputio pak u 17. stoljeće i napravio mračno-bajkovitu priču o progonu vještica, a Bobo Andreja Rehaka fantazijska je, računalnom animacijom i ritmičnom glazbom pogonjena priča o patuljastom dječaku koji na kiši odjednom počinje rasti sve do svemirskih razmjera. 

Središnji tematski program Animafesta 2018. posvećen je žanru horora, kojim su se zanimali i autori Zagrebačke škole crtanog filma svih generacija, pa izbor domaćih uspješnica žanra u segmentu 'Hrvatski bestijarij' uključuje radove u rasponu od legendi poput Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa (Muha), Pavla Štaltera i Branka Ranitovića (Maska crvene smrti) te Zlatka Boureka (Mačka), preko još aktivnih klasika poput Joška Marušića (Riblje oko) i Zlatka Pavlinića (Kugina kuća), do trenutnih perjanica hrvatske animacije Marka Meštrovića i Davora Međurečana (Silencijum) te Simona Bogojevića Naratha (Levijatan). 

U selekciji klasika u izboru Borivoja Dovnikovića - Borde, su naslovi iz 1970. godine, a presjek klasičnih hrvatskih animiranih filmova upotpunit će i tri djela iz serije Profesor Baltazar kojoj ovogodišnji Animafest obilježava 50. godišnjicu (Maestro koko, Leteći Fabijan, Vjetrovita priča). Filmovi se mogu vidjeti u Ljetnom kinu Gradec u sklopu Animacikla, u nedjelju 3. lipnja od 19 do 22 h te u subotu 9. lipnja od 11 sati u Kinoteci, nakon predstave Profesor Baltazar – Put oko svijeta. 

Na posebnoj projekciji, u subotu 9. lipnja u kinu Tuškanac (20 sati), Animafestova publika moći će ekskluzivno vidjeti i dugometražni animirano-dokumentarni film Anje Kofmel Chris the Swiss, još jednu hrvatsku koprodukciju koja je ove godine igrala i u Cannesu u programu 'Tjedan kritike'.

28. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2018. održava se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa, Tuškanac i Kinoteka te na brojnim drugim gradskim lokacijama. 

Više o cjelokupnom programu ovogodišnjeg Animafesta možete pronaći na službenoj stranici festivala. 

Naslovne fotografije: scene iz filmova Biciklisti, Kako se kalio čelik i Chris the Swiss