Preskoči na glavni sadržaj

HAVC predstavio gospodarske i fiskalne rezultate audiovizualne industrije i projekt „Filmskog turizma“ u Hrvatskom saboru

Zagreb, 23. listopada – Ohrabreni dobrim pokazateljima stanja u audiovizualnoj industriji te porastom interesa publike za domaćim filmom i uspješnom primjenom povrata poreza za inozemne produkcije (treća i četvrta sezone Igre prijestolja i film Diana), Hrvatski audiovizualni centar je u Hrvatskom saboru predstavio zanimljiv projekt tzv. filmskog turizma.

Hrvatski sabor danas je u Maloj vijećnici ugostio ambicioznu ekipu iz Hrvatskog audiovizualnog centra koja se članovima više saborskih odbora predstavila s dvije vrijedne prezentacije: studijom Instituta za javne financije na temu „Gospodarski i fiskalni učinci audiovizualne djelatnosti i državne potpore“ te prezentacijom potencijala projekta „Filmski turizam“. U ime domaćina zamjenik predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te bivši ministar kulture Jasen Mesić istaknuo da "dobri filmovi za svaku zemlju predstavljaju kulturni kapital pa tako i za Hrvatsku, ali film ima i svoju gospodarsku vrijednost, ne samo zato što zapošljava određen broj specifičnih profesionalaca već i radi toga što ostvaruje vrlo dobre gospodarske i fiskalne rezultate“.


Anto Bajo

Upravo to i pokazuje studija profesora Ante Baje iz Instituta za javne financije, iz koje je vidljivo da je domaća audiovizualna industrija na zdravim nogama i pokazuje se kao jedna od uspješnijih djelatnosti čak i u periodu recesije i krize. Hrvatski audiovizualni sektor je u europskim i svjetskim okvirima učinkovit i profitabilan, ali nedovoljno likvidan i prilično zadužen. Izuzetnu živost audiovizualnih djelatnosti potvrđuje i podatak da je 2011. godine zabilježen rast dobiti prije oporezivanja u odnosu na 2007. godinu od gotovo 25%. „Godišnji učinci koje ostvaruje audiovizualni sektor nadilaze iznos državne potpore, koja na godišnjoj razini iznosi oko 70 milijuna kuna. Na svaku isplaćenu kunu poticaja u proizvodnji u državni proračun vraćaju se 1.5 do 2.3 kune. S obzirom na ove rezultate preporučam da se nastavi redovito istraživanje i praćenje audiovizualnog sektora, jer su njegovi fiskalni i gospodarski učinci relativno veliki, a sve se to vraća nazad u državnu blagajnu.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra pred sabornicima je istaknuo sljedeće: „Ovom prilikom našli smo se kako bismo raspravili o onim vrijednostima naše djelatnosti koji se mogu matematički izraziti i koji mogu imati veliku važnost za gospodarstvo ove zemlje.“ Gospodin Hribar najavio je još i bolje rezultate i nove mogućnosti ako bude sluha i dobre volje i u drugim ministarstvima hrvatske Vlade, pored matičnog Ministarstva kulture.


Juliane Schulze i Hrvoje Hribar

Upravo takve mogućnosti hrvatske filmske i TV industrije prestavila je gošća iz Berlina, senior partner u Peacefulfish Juliane Schulze, u svom stučnom izlaganju o efektima tzv. filmskog turizma (screen tourism). Potkrijepila je to na primjerima najrazvijenijih turističkih zemalja koje su posljednjih godina uspješno razvile nišu destinacijskog turizma, a na osnovi atraktivnosti filmskih lokacija koje su postale poseban poticaj i izazov turistima diljem svijeta. Poznato je da je Novi Zeland izuzetno profitirao na činjenici da je tamo snimam Gospodar prstenova, dok zbog lokacija na kojima je sniman film Hrabro srce Škotska bilježi 300% više turista nego ranije. „Mjesta na kojima su snimani ovi filmovi utječu na percepciju koju turisti imaju o zemlji u kojoj su filmovi snimljeni“, izjavila je Schulze. Gospođa Schulze istaknula je da je preko popularne tražilice google termin Game of Thrones Croatia pretražen 1.570.000 puta te da je s obzirom na 14.2 milijuna gledatelja serije isto toliko gledatelja vidjelo lokacije na kojima je serija snimana. „Ove brojke pokazuju da međunarodni projekti koji se snimaju u Hrvatskoj pomažu u globalnoj vidljivosti Hrvatske, i to na način neusporediv ničemu dosad." U nastavku izlaganja gospođa Shulze istaknula je da u Hrvatskoj postoje izvrsni pravni preduvjeti za razvoj filmskog turizma, no da i unatoč tome ima dosta mjesta za napredak. „Hrvatska se pokazala kao izvrstan dubler za zemlje kao što su Australija, Francuska, Velika Britanija ili Bosna i Hercegovina, no trebalo bi raditi na osmišljavanju specifično hrvatskih priča te izgraditi strategije kako da lokacije i na filmu ostaju hrvatske lokacije.


Goran Beus

Nakon izlaganja svoju je podršku projektu izrazio predsjednik Odbora za turizam Goran Beus. „U turizmu je vrlo bitan nov proizvod, tj. da nas naši gosti ne percipiraju isključivo kao destinaciju na kojoj se može konzumirati samo sunce i more. Naš je cilj postići da prestanemo biti samo sezonalna zemlja, a za to je apsolutni preduvjet stvaranje novih vrijednosti, novih proizvoda i novih atrakcija. A upravo to stvara audiovizualna industrija i zato ovaj projekt ima našu punu potporu.

Gvozden Flego iz Odbora za odgoj, znanost i kulturu također je podržao ovaj projekt, a okupljenima se obratila i Amelija Tomašević, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba koja je također dala potporu projektu, ali se i kritički osvrnula na nefleksibilnost hrvatske legislative, kao i na nedostatak podrške u Hrvatskoj turističkoj zajednici. „Čestitam vam na ovome skupu jer vidim da je ovo prvi korak prema promjeni filozofije. Filmovi imaju sve potencijale da povećaju želju i interes za posjet nekoj destinaciji – a u krajnjoj liniji to je upravo ono što i mi želimo ostvariti.“


Andrea Zlatar Violić

Prezentaciju je zaključila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja se osvrnula na neke od poteškoća u funkcioniranju ovakvih programa, kao što su kašnjenje sredstava ili količina izdvajanja, jer ona ovisi i o granicama budžetske projekcije za tekuću i sljedeću godinu. "Ono gdje postoji najviše nerazumijevanja je u samom sektoru kulture, gdje se ne razlikuju potpore klasičnoga tipa od poticaja. Poticaji su poseban oblik investicija, i dobiti koje ostvaruju očituju se u čitavoj državnoj blagajni, a ne samo u resoru Ministarstva kulture." Ministrica Zlatar istakla je i važnost ulaganja u spomeničku i prirodnu baštinu kao u moguće prostore snimanja, te u edukaciju malih sredina. „Radeći zajedno možemo postići dobar učinak i izbjeći pad u najveću zamku, a to je da ne iskoristimo mogućnosti koje su pred nama,“ zaključila je ministrica Zlatar Violić.

Fotografije iz Sabora u visokoj rezoluciji možete preuzeti na ovoj poveznici. Fotograf je Alan Vajdić.
 

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.