Najavu prenosimo u cijelosti:

Godina je to koja je donijela brojne važne i burne političke i društvene događaje. Počela je temeljitom ustavnom promjenom u siječnju kojom je, nakon raskida Jugoslavije sa SSSR-om zbog Informbiroa 1948., jugoslavensko komunističko vodstvo pokušalo stvoriti temelje samoupravljanja - socijalističkoga sustava koji bi bio alternativa sovjetskom. Najviša politička tijela vlasti promijenila su svoje nazive, a prvi put je Jugoslavija dobila i svojega predsjednika.

Kao prvi predsjednik, Josip Broz Tito je u ožujku 1953. obavio službeni posjet Velikoj Britaniji, prvi državni posjet nekoj zapadnoj zemlji, a ujedno i prvi posjet inozemstvu nakon rezolucije Informbiroa. Bio je to jasan znak poboljšanih odnosa sa Zapadom koji su još od ranije doveli do razgovora koji su predviđali i uključivanje Jugoslavije u strategijske vojne planove za jugoistok Europe. Balkanski pakt, vojni savez Jugoslavije s Turskom i Grčkom, dvjema članicama NATO pakta potpisan je krajem veljače 1953. s ciljem zajedničke obrane od potencijalne agresije Staljinova SSSR-a. Dobri odnosi sa Zapadom vidljivi su i iz činjenice da su drugi po redu vojni manevri Oružanih snaga FNRJ u rujnu 1953. godine izvedeni uz nazočnost visokih vojnih delegacija SAD-a, Velike Britanije i Francuske.

No odnose sa Zapadom kvario je jugoslavenski spor s Italijom, prvenstveno oko pitanja pripadnosti Trsta zbog čega će u jesen 1953. doći i do rasplamsavanja Tršćanske krize. Odnos s Italijom za Jugoslaviju je bio neodvojiv i od odnosa sa Svetom Stolicom jer je jugoslavenska vlast smatrala da Vatikan provodi talijansku nacionalnu politiku. Odnos sa Svetom Stolicom bio je posebno osjetljiv zbog činjenice da je poglavar Svete Stolice u vjerskome smislu bio poglavar katolicima u Jugoslaviji. Komunistički pokušaj odvajanja Katoličke crkve u Jugoslaviji od Svete Stolice nije uspio, a simbol te borbe vjernika bio je osuđeni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac čije je uzdizanje na kardinalsku čast obilježilo i prekid diplomatskih odnosa. 

Ovaj filmski četvrtak donijet će autentične snimke toga vremena kroz sedam kratkih filmova. Filmske novosti br. 316/74 donose dvominutni isječak iz reportaže "Proglašenje novog ustava", žurnala u kojem se prikazuje kako je 1953. donesen i dočekan novi Ustavni zakon, a Tito proglašen prvim jugoslavenskim predsjednikom. Filmske novosti br. 14/53, donose četverominutnu reportažu" Povratak Tita iz Engleske u Split", a Filmske novosti br. 39/53 dvominutnu reportažu "Vojni manevri u zagrebačkoj oblasti". Prikazat će se i osmominutni dokumentarni film Vatroslava Mimice Poslije deset godina, o proslavi desete godišnjice stvaranja 10. Zagrebačkog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Petnaestominutni dokumentarni film Branka Marjanovića Ne priznajemo sramotnu odluku prikazuje kako je u Jugoslaviji dočekana odluka o dodjeli Trsta Italiji.

Petominutni film Vatroslava Mimice Zasluge kardinala Stepinca iz 1953., nastojao je, u kontekstu prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije i Svete Stolice, u javnosti ocrniti lik i djelo novog kardinala Katoličke crkve Alojzija Stepinca.

Filmski četvrtak zatvara se devetominutnim dokumentarnim filmom Krste Petanjeka Opatija – kvarnerska rivijera iz 1953. koji govori o razvoju turizma i zabave i dočeku Nove godine u biseru Jadranskoga mora – Opatiji.

Predavač je Josip Mihaljević (Hrvatski institut za povijest).

Više o programima Hrvatskog državnog arhiva pronađite na službenoj stranici.  

Naslovna fotografija: scena iz filma Ne priznajemo sramotnu odluku