Ciljevi su:

• Reguliranje digitalnih platformi kako bi se osiguralo ravnopravno okruženje i podrška za europsko stvaralaštvo
• Osiguravanje pravedne raspodjele vrijednosti između autora, nositelja prava, digitalnih platformi i aktera u sferi umjetne inteligencije
• Povećanje doprinosa od strane platformi i AI usluga u financiranju kulture i poštivanju intelektualnog vlasništva
• Podržavanje ambicioznog pristupa stvaralaštvu i umjetnoj inteligenciji kako bi inovacije služile, a ne ugrožavale kulturnu raznolikost, te kako bi ljudsko stvaralaštvo zadržalo središnju ulogu

Dvadeset godina nakon donošenja UNESCO-ve Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, ona je i dalje temeljno načelo zahvaljujući kojem se djela u sferi kulture ne tretiraju kao puki tržišni proizvodi, već predstavljaju izraz identiteta, mašte i čovječnosti. Dok je Europska unija te postulate prenijela u ključno zakonodavstvo – o autorskim pravima, audiovizualnim uslugama, digitalnim tržištima i, nedavno, umjetnoj inteligenciji – pojavljuju se nove prijetnje: generativna umjetna inteligencija, netransparentne platforme, koncentriranje podataka, i međunarodni pritisci, koji dovode u pitanje europsku kulturnu regulativu.

Događanje je otvoreno uvodnim govorom Povjerenika Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenna Micallefa, koji je najavio pokretanje Kulturnog kompasa za Europu, osmišljenog s ciljem uključivanja kulturnih prioriteta u sve politike EU-a. Podsjećajući da Europa ima 24 službena jezika, 8 milijuna radnih mjesta u kulturi te da kulturne aktivnosti svake godine generiraju 800 milijardi eura, Micallef je naglasio da je kulturna raznolikost jedna od najvećih strateških vrijednosti Europe i kao takva mora ostati središnji politički prioritet.

Na prvom panelu, posvećenom utjecaju platformi na kulturnu raznolikost, istaknuta je rastuća zabrinutost. Zastupnica u Europskom parlamentu Emma Rafowicz naglasila je da se pojam „platforme“ često zloupotrebljava, te obuhvaća vrlo različite stvarnosti, od kojih nijedna ne djeluje neutralno. Upozorila je da bi rastuće koncentriranje podataka i dominacija algoritama mogli dovesti do standardizacije sadržaja i situacije u kojoj samo nekolicina kompanija kontrolira cijele kulturne lance vrijednosti.

Predsjednik Upravnog odbora EFAD-a Chris Marcich ponovio je tu zabrinutost, napominjući da globalni streaming divovi sve više potkopavaju kulturnu raznolikost u Europi, posebno na manjim tržištima, te da postojeća regulacija više nije dovoljna.

"Čitajući Izvještaj o medijskoj industriji Europske komisije iz rujna 2025., vidimo da se u Europi sva tri sektora obrađena u analizi (audiovizualni, videoigre i informativni mediji) suočavaju s ozbiljnim izazovima koje im nameću veliki i pretežno američki igrači. U kontekstu AV tržišta, Amerikanci čine gotovo dvije trećine našeg kino tržišta; američki naslovi dominiraju i katalozima i brojem sati korištenja streaming usluga. Tri vodeća pružatelja usluga videa na zahtjev (SVOD), a to su Netlfix, Amazon i Disney, čine 66% udjela na tržištu; i tako dalje…

Istina je da velike kompanije pružaju sadržaj usmjeren na publiku, stvaraju radna mjesta i daju važan ekonomski doprinos. Sve to je pohvalno. Ali ne zaboravimo da to čine uz značajnu državnu pomoć (koju nazivaju tržišnim poticajima) od mnogih država članica za čije povećanje stalno lobiraju. 

Što se tiče medijskih tvrtki, 8 od 20 najvećih u Europi su u američkom vlasništvu i preuzimaju preko 50% prihoda. I njihov udio raste. I u sferi videoigara Amerikanci dominiraju europskim tržištem (dijeleći prva mjesta s Kinom). To uključuje najpoznatija imena poput Applea, Googlea i Steama, u sferi distribucije, a također i potpunu dominaciju u ključnom segmentu game engine softverskih okvira (Unity i Unreal Engine)…

Informativni mediji su sektor koji u opadanju, u korist novih digitalnih medija gdje ponovno nailazimo na imena Google i Meta kao ključne igrače. Ništa od navedenog nikako se ne bi toleriralo u Sjedinjenim Državama.

Ukratko, vidimo uznemirujuću sliku jednojezične monokulture u nastajanju, unatoč smjelim načelima UNESCO-ve Konvencije koju danas slavimo. Više standardiziranog, homogenog sadržaja, manje istinske raznolikosti, posebno kada je riječ o sadržajima iz manjih država članica čiji su interesi zanemareni," rekao je, između ostalog Marcich, a njegovo cijelo izlaganje možete pronaći na poveznici u gornjem desnom djelu teksta. 

Dvadeset godina nakon usvajanja UNESCO-ve Konvencije, ECCD poziva Europsku uniju da ponovno potvrdi kulturu kao strateški prioritet. U kontekstu obilježenom dominacijom globalnih platformi i porastom umjetne inteligencije, kulturna raznolikost ne može se uzimati zdravo za gotovo. Koalicije pozivaju EU da osigura da tehnološke inovacije jačaju, a ne slabe europski kreativni ekosustav te da ljudsko stvaranje ostane u središtu europske demokratske i kulturne budućnosti.

Detaljan osvrt na raspravu možete pronaći na službenoj stranici ECCD-a, OVDJE.