Predsjednik DHFR-a Danilo Šerbedžija u uvodu skupštine iznio je kratak pregled razvoja Društva u proteklih 20 godina. Osnovano 1995. godine, Društvo je radilo na rješenju problematike ostvarivanja autorskih prava i uređenja sustava kinematografije po uzoru na starije europske zemlje. Nakon primanja u FERA-u (Udruženje europskih filmskih redatelja), a zatim i u Eurimages, Društvo je u suradnji s Hrvatskom udrugom producenata agitiranjem dovelo do donošenja novog Zakona o audiovizualnoj djelatnosti, a zatim i do institucionalnog osnivanja nezavisnog tijela za kinematografiju, Hrvatskog audiovizualnog centra. "Zatvaramo dvadesetogodišnji krug s novim i starim početkom, nismo zaboravili na područje rješavanja autorskih prava iz prošlosti i na testament našeg uvaženog člana Krste Papića, a istovremeno najavljujemo daljnju borbu za što bolji položaj autora i zaštitu autorskih prava", kazao je Šerbedžija.

Prvi predsjednik DHFR-a, redatelj Branko Ivanda, podsjetio je da je u korijenu udruživanja redatelja bio sukob individualaca s interesima pojedinih strukovnih grupa, koji je postao trajna karakteristika društva i paradoksalno omogućio niz plodova – zakona, propisa i uvjeta za individualnu slobodu i kreativnost članova Društva. "Stari vjeruju u sve, sredovječni sumnjaju u sve, a mladi znaju sve. Čujmo ovu poziciju i zadržimo ovu kombinaciju, jer u takvom loncu vrije najbolja juha", poručio je Ivanda kolegama. 

"Mislim da su redatelji nagnuti na stranu budućnosti, jer sav kruh koji smo zaradili, zaradili smo odgovarajući na jedno pitanje i potpitanje: 'Što radimo sad? i Kad to snimimo, što snimamo onda?' Mi smo vrsta koja živi u habitatu nemogućeg i onda se kao svaka vrsta prilagođavamo. Biti zajedno jedan je lijepi instinkt koji spada u tehnike samoodržanja, i kad smo se okupili prije 20 godina nije bilo vrijeme da postavljamo pitanja o našoj nadnici, uvjetima rada, kvaliteti ugovora jer u toj pustoši bilo je smiješno postavljati ta pitanja. U toj pustoši, da uredimo svoju njivu zahvatili smo u puno širi krajolik, pronašli izvor vode, skrenuli tok rijeke. Kao cehovski proizvođači budućnosti mislim da smo nešto od te budućnosti i ostvarili. Mislim da su naši tragovi bogati, da svijetle i da su puni života", poručio je bivši predsjednik Društva i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.

U počasno članstvo na svečanoj skupštini primljeni su animator Nedjeljko Dragić, scenarist Ivo Štivičić i doajen hrvatskog filma, redatelj Vatroslav Mimica, koji je kolegama poručio kako redatelj mora biti nevidljiv. "Najljepše je na filmu kad gledatelj osjeti nevidljivu režiju. Redatelj mora biti nevidljiv. Bit filma nisu rezovi nego onaj metafizički prostor između rezova, to je pogled na svijet koji redatelj unosi u film, u sve svoje suradnike i kojeg onda prenosi na gledatelje. To je ta čudesna magija koja privlači i nas i gledatelje", kazao je 92-godišnji Mimica.

Proslava 20. rođendana redatelja nastavljena je besplatnom projekcijom klasičnih kratkih filmova šezdesetih i sedamdesetih po izboru kritičarke Dijane Nenadić te s višestruko nagrađivanim kratkometražnim filmom Piknik Jure Pavlovića i dugometražnim Zvizdanom Dalibora Matanića, a redatelji su goste poslužili i svojim kulinarskim delicijama u predvorju kinu Europa.