Preskoči na glavni sadržaj

Budućnost zemalja niskoga produkcijskog kapaciteta u Potprogramu MEDIA

Na događanju 'Ovako MI to radimo!', kojim je u četvrtak, 17. studenoga, obilježeno 25 godina Potprograma MEDIA, održana je i panel-rasprava 'Kako su zemlje niskoga produkcijskog kapaciteta pozicionirane u kontekstu Potprograma MEDIA – Programa Kreativna Europa? U čemu smo uspješni, a gdje se susrećemo s teškoćama?'. 

U diskusiji su sudjelovali Soon-Mi Peten, voditeljica Odjela za promociju, kontinuirano usavršavanje i festivale u Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA-i) te predstavnici zemalja niskoga produkcijskog kapaciteta: Kamen Balkanski, voditelj MEDIA deska Bugarske i v. d. ravnatelja Bugarskoga filmskog centra, Arben Papadhopulli, voditelj Ureda MEDIA Albanije, Una Domazetoski, koordinatorica u Odjelu za međunarodne odnose pri Filmskome centru Srbije, i Jeanne Pierre Borg, izvršni direktor Filmske komisije Malte, dok je raspravu moderirala Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe ‒ Ureda MEDIA Hrvatske.

Petrović je u uvodu elaborirala trenutačnu poziciju zemalja niskoga produkcijskog kapaciteta u Potprogramu MEDIA. 'Neke su zemlje na margini zbog geografskoga položaja i širine govornoga područja. U dvije natječajne kategorije, razvoju pojedinačnih projekata i potpori festivalima, u kojima male zemlje imaju uspjeha, možda će se mijenjati smjernice, tj. uvjeti prijavljivanja, i zato moramo o toj temi danas govoriti. Nama su te kategorije važne jer nam je njima lakše pristupiti te je postojeće smjernice potrebno zadržati u kontekstu malih zemalja. To je posebno važno jer na određene se natječaje ne možemo niti prijaviti zbog infrastrukturne situacije u našim zemljama', objasnila je Petrović.

Soon-Mi Peten je, nakon prezentacije statističke analize dodjele potpora u proteklome razdoblju, najavila povećanje proračuna Potprograma MEDIA jer Europski parlament povoljno gleda na povećanje broja prijava u zadnjih nekoliko godina. Također je istaknula osobno zadovoljstvo širenjem MEDIA obitelji jer ona na tome Programu radi od samih njegovih početaka.

'Male zemlje su posebne, imaju puno prednosti. Jednu prednost čine lijepe i duboke priče koje možete ispričati. Dobar projekt sa snažnom pričom može biti izabran čak i ako ne ispunjava uvjete o sufinanciranju. Priprema za prijavu je vrlo temeljita, od producenata traži npr. detaljne distribucijske planove, ali ti zahtjevi služe i stjecanju znanja producenata, koja kasnije mogu primijeniti na sve svoje filmove. Producenti su puno naučili sudjelujući u našem sustavu prijavljivanja jer smo od njih zahtijevali dugoročne i potpune planove', ocijenila je Soon Mi-Peten, napomenuvši da uvjeti pojedinih natječaja pomažu malim zemljama te su upravo tako i zamišljeni.

Sudionici rasprave potom su komentirali potencijalnu reformu sustava bodovanja prijava u Potprogramu MEDIA, izrazivši želju da se zadrže postojeće odredbe za zemlje niskoga produkcijskog kapaciteta te da se u nekim kategorijama i poboljšaju. Govoreći o izazovima s kojima se pri prijavljivanju susreću male zemlje, voditelj albanskoga Ureda MEDIA Arben Papadhopulli istaknuo je kako albanski filmaši još ne znaju kvalitetno podnositi prijave i ne poznaju dovoljno europsku filmsku scenu u industrijskome smislu.

Kamen Balkanski istaknuo je uspješne primjere iz Bugarske i pozitivne utjecaje Potprograma MEDIA na domaću audiovizualnu industriju, koji su se očitovali u prilagodbi domaćega zakonskog okvira europskomu te činjenici da potpora Potprograma MEDIA uvelike olakšava osiguravanje ostatka proračuna filma. Pojasnio je da problem predstavljaju natječaji na koje se u Bugarskoj jednostavno nema tko prijaviti, primjerice natječaji za prodajne zastupnike, kojih u Bugarskoj nema, kao ni produkcijskih kuća koje se bave razvojem videoigara.

'Natječaji koji se odnose na televizijsko prikazivanje također su nam problematični jer u toj kategoriji treba pronaći tri partnera iz triju zemalja, što je vrlo teško. Neke nam smjernice, praktično gledano, nisu dostupne, iako možda formalno jesu', dodao je.

Una Domazetoski istaknula je velik početni uzlet srpskih filmaša i producenata videoigara koji su u prosincu 2015. uspjeli dobiti potporu za čak pet projekata. 'Sada je interes vrlo velik, ali mnogi zainteresirani ne ispunjavaju uvjet koji nalaže da im je u protekle dvije godine neki projekt bio distribuiran izvan njihove matične zemlje', pojasnila je.

Predstavnik Malte Jeanne Pierre Borg istaknuo je niz činjenica zbog kojih Malta teško udovoljava uvjetima natječaja. 'Malta je tako mala. Imamo samo šest multipleksa i nijednoga distributera, u prošlih šest godina napravili smo tri filma, naš najbolji film pogledalo je 10 posto populacije, a samo smo jedan film distribuirali međunarodno. Imamo filmsku komisiju koja raspolaže proračunom od 250.000 eura godišnje, a privatno je financiranje nepostojeće. Mi zaista želimo pričati svoje priče, ali zbog svega navedenog jako teško dobivamo sredstva iz Potprograma MEDIA', rekao je Borg.

Zaključujući panel, Soon-Mi Peten je najavila da će se uvjeti mijenjati u sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije te da će se prilikom promjene pokušati pronaći ravnoteža između poticanja načela raznolikosti i poticanja kompetitivnosti.

Ovako MI to radimo! Ovo su naše MEDIA priče!

Zadnja panel-diskusija bavila se uspješnim primjerima povlačenja sredstava iz Potprograma MEDIA. Raspravu nazvanu 'Ovako MI to radimo! Ovo su naše MEDIA priče!' moderirala je Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA, a svoje MEDIA priče predstavili su: Ankica Jurić Tilić iz zagrebačke produkcijske kuće Kinorama, Mirsad Purivatra direktor Sarajevo Film Festivala (BiH), Stavros Papageorgiou iz ciparske produkcijske kuće Tetraktys Films, Boštjan Virc iz slovenskog Studia Virc i Jovana Karaulić iz This and That Productionsa (Srbija). 

Petrović je u uvodu istaknula kako je MEDIA jedini fond Europske unije koji je namijenjen razvoju europske audiovizualne industrije, te kako je vrlo važno da, iako je bilo naznaka za ukidanjem poziva na natječaje za razvoj pojedinačnog filmskog projekta – do toga nije došlo jer je i dalje riječ o pozivu iznimno važnome za zemlje niskoga produkcijskig kapaciteta. Tome u prilog idu i 'uspješne MEDIA priče' ispričane tijekom rasprave. 

Producentica Ankica Jurić Tilić iz zagrebačke Kinorame svima okupljenima predstavila je vlastiti uspješan primjer iz 2014. godine kada je potporu u kategoriji razvoja skupnih projekata dobila za razvoj četiriju filmova odjednom. Jedan od njih bio je i višestruko nagrađivani dugometražni igrani film Zvizdan u režiji Dalibora Matanića (i produkciji Kinorame). Za taj tzv. paket filmskih projekata ukupno joj je odobren iznos od 126.000 eura i to za razvoj projekata Zvizdan, Zeleni pas, Zagonetni dječak i Kosac. Važno je istaknuti kako je upravo Zvizdan prvi hrvatski film, potpomognut sredstvima Potprograma MEDIA, koji je, od razdoblja neovisnosti Hrvatske, postao dijelom službene selekcije jednoga međunarodnog natjecateljskog programa, 68. izdanja filmskoga festivala u Cannesu, te istovremeno osvojio prestižnu nagradu žirija ‒ Un Certain Regard.

Primjer dobre prakse i uspješne priče iz susjedne Bosne i Hercegovine predstavio je direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra. Naime, taj se Festival ulaskom Bosne i Hercegovine u europsku priču vrlo brzo pozicionira kao jedan od najsnažnijih festivala u regiji. Osim potpore namijenjene Festivalu u ovome je kontekstu bitno naglasiti i potporu za pristup tržištu - Cinelink (access to markets) te koprodukcijski fond – Sarajevo – grad filma. 

Stavros Papageorgiou podijelio je sa sudionicima rasprave svoja iskustva sa Cipra. Naime, Tetraktys Films je producentska tvrtka koja je četiri puta dobila potporu za razvoj pojedinačnih projekata: 2004., 2006., 2007. i 2011. godine. Drugim riječima, svi filmski projekti koji su nastali pod okriljem tvrtke Tetraktys Films dobili su potporu Programa MEDIA (koji je do 2013. godine bio na snazi kao samostalan program).

Boštjan Virc rekao je nešto više o svojim iskustvima vezanim uz igrano-dokumentarni film Houston, imamo problem! za koji potpisuje scenarij i produkciju. Film je većinska slovenska koprodukcija, nastao u suradnji s Hrvatskom (Nukleus film), Njemačkom (Sutor Kolonko), Češkom (HBO Europa) i Katarom. U podlozi je filma kompleksan portfolio sufinancijera i televizija kao što su Potprogram MEDIA, Filmski centar Slovenije, Hrvatski audiovizualni centar, Westdeutscher Rundfunk, HBO Europe, DCM. Houston, imamo problem! najgledaniji je slovenski film u posljednje dvije godine i još jedna uspješna priča povlačenja sredstava iz Potprograma MEDIA.

Naposljetku ističemo filmski projekt Lovci na vještice, originalno The Witch Hunters, producentske tvrtke This and That Productions, koji je u okviru posljednjega poziva za razvoj pojedinačnih projekata dobio potporu Potprograma MEDIA u iznosu od 30.000 eura. Jovana  Karaulić je progovorila o svojim prvim iskustvima prijave filmskoga projekta na pozive natječaja Potprograma MEDIA te tako zaključila zadnju panel-raspravu održanu u četvrtak, 17. studenoga kao dio događanja 'Ovako MI to radimo', organiziranoga povodom 25. godišnjice postojanja Potprograma MEDIA.

Naslovne fotografije: sudionici panel diskusije Kamen Balkanski, Arben Papadhopulli, Una Domazetoski, Jeanne Pierre Borg; Soon-Mi Peten; sudionici panel diskusije Ankica Jurić Tilić, Mirsad Purivatra, Stavros Papageorgiou, Boštjan Virc, Jovana Karaulić; Martina Petrović; programska knjižica događanja (*autorica fotografija je Nina Đurđević)

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.