Prvi dan započeo je panel diskusijom o ulaganjima u male kinoprikazivače. Sudionici su imali priliku čuti više o mogućnostima financiranja malih neovisnih kina od Krešimira Partla, državnog tajnika u Ministarstvu kulture i medija, planovima Hrvatskog audiovizualnog centra od ravnatelja Chrisa Marcicha, te ulozi Kino mreže od predsjednice Upravnog odbora Danijele Fabric Fabijanac. Tijekom konferencije istaknuta je važnost suradnje s školama kako bi se djeca uputila na hrvatske filmove, kao i potreba za edukacijom edukatora i publike kako bi se prenijela ljubav prema hrvatskom filmu.

Nakon panela uslijedila je projekcija novog hrvatskog debitantskog igranog filma Pelikan. Nakon projekcije filma redatelj Filip Heraković, producent Matija Drinković (Wolfgang & Dolly) te voditeljica PR-a Sanija Hasanić razgovarali su s članovima mreže o filmu.

Drugi dan Konferencije počeo je Okruglim stolom primjera dobre prakse Mreže kinoprikazivača u regiji gdje su predstavljena iskustva Slovenije i Srbije. Boban Stefanović iz Mreže kinoprikazivača Srbije ponosno je istaknuo kako njihova Mreža danas broji čak 46 malih kina iz 43 mjesta iz cijele Srbije. Iako su volonterska organizacija ističe kakao u rad svojih stručnih odbora uključuju široku mrežu stručnjaka svih članica i intenzivno rade na programima u suradnji s Filmskim centrom Srbije. Zajedno provode cijeli niz projekata s ciljem razvoja publike i edukacije stručne i šire javnosti.

Da se trendovi mijenjaju složili su se svi prisutni, posebno ističući potrebu da se programi moraju prilagođavati publici i njihovim zahtjevima. Stefanović je dao i konkretan primjer kako su u Srbiji proveli pilot projekt gdje su mladima dali da mjesec dana uređuju filmski program i zanimljivo je kako su mladi kvalitetno pristupili zadatku.

Jure Matičić, ispred Slovenske Art kino mreže predstavio je njihova iskustva. Mreža broji 27 članova, imaju preko 11 000 projekcija godišnje, te stalni rast posjetitelja. Naglasio je također, kako zbog nedostatka sustavnog financiranja, zapravo ovise velikim dijelom sami o sebi. Tek je ove godine resorno ministarstvo raspisalo natječaje za neprofitni sektor u području filmske kulture. Snalaze se kroz druge donatore i oslanjaju na financijska sredstva osnivača, većinom gradova i općina. "Otprilike 50 posto sami financiramo svoje programe. Koristimo dostupne Europske fondove i programe, ali svako kino za sebe. Ne postoji povezanost na razini zajedničkih kinoprikazivača. Kako nemamo zaposlene u krovnoj Art mreži, velik fokus nam je na promociji Ljetnih kina i Noći kratkih filmova te na ulozi Mreže u povezivanju i prijenosu znanja među članicama," istaknuo je Matičić.

U nastavku konferencije, izlaganje je bio rezervirano za predstavljanje Plana istraživanja navika gledanja mlade publike od 6 do 14 godina i programa Licem u lice s hrvatskim filmom. Nika Petković, filmologinja s portala Vrti svoj film predstavila je istraživanje koje će se provoditi u sljedećih nekoliko mjeseci, a sve kako bi što bolje odgovorili na pitanje kako kreirati filmske programe u skladu s trendovima i potrebama mladih.

"Suočeni s izazovima današnjice u kojima mladi generacije 1997. – 2012. veći dio svojeg slobodnog vremena zapravo provode na društvenim mrežama te im one postaju glavni izvor informacija i kreiranja trendova, željeli smo utvrditi koje su to navike mladih, što gledaju, kada i gdje, steći uvid u nedostatke postojećih programa, te dati prijedlog izrade Strategije razvoja programa za mlade. Obrazovne institucije imaju limitirane mogućnosti utjecaja i zapravo bi nam kroz suradnju neovisnih kina, multipleksa iz 4 grada te osnovnih i srednjih škola koje imaju otežan pristup kulturnim sadržajima ovakvo istraživanje dalo konkretne pokazatelje. U ožujku 2024. očekuje se objava rezultata a do tada će cijeli niz stručnjaka intenzivno raditi na provedbi," objasnila je Petković.

Još jedan program Licem u lice s hrvatskim filmom, predstavila je Ivana Jakobović Alpeza urednica portala Vrti svoj film. Portal danas koristi 102 škole iz 21 županije. Preko četrdeset tisuća učenika tim su putem dobili priliku i za vrijeme korone koristiti filmski sadržaj. Velikom broju škola ovo je ujedno i jedina prilika za dostupan filmski sadržaj, budući kina u njihovim mjestima ne postoje. Ideja za pokretanje ovog programa došla je iz potrebe da se mlada publika vrati u nezavisna kina, olakša malim kino prikazivačima dostupan strukturirani program za mlade u dobi od 6 do 14 godina, a školama dostupnost kvalitetnih filmova i metodičkih programa koje razvijaju kolege stručnjaci.

U zanimljivoj i interaktivnoj radionici Analiza filma, pod vodstvom Ane Đordić i Jelene Modrić okupljeni članovi su imali prilike sudjelovati u analizi filma na izabranim primjerima kratkometražnim filmovima Fikcija i Sindrom 17.

Večer je bila rezervirana za zatvorenu projekciju trilera Smrt djevojčice sa žigicama, redatelja Gorana Kulenovića koji je nakon projekcije razgovarao s okupljenim članovima u kinu.

Posljednji dan konferencije, rezerviran je bio za Skupštinu Kino mreže te za raspravu i predstavljanje pozitivnih primjera širenja publike u nezavisnim kinima. 

Marta Ban, iz Art kino Croatia, Rijeka podijelila je iskustva izdvojila je program vjernosti koji broji 300 članova. S godišnjom članarinom u iznosu od 10 eura, svojoj se najvjernijoj publici iz Art kina obraćaju mjesečnim newsletterima i pozivnicama na posebne projekcije. Istaknula je i program namijenjen obiteljima koji trenutačno drže u fokusu radi otvaranja Dječje kuće.

Alen Muntić, iz Kino Mediterana predstavio je model kojeg koriste u Splitu i okolnim gradovima, a posebno na otocima, gdje od samih početaka intenzivno rade na privlačenju publike u mala kina. Prisjetio se početaka kada su prikupljali kontakte osoba koje im dolaze u kino jer je to najčešće bio jedini način da im se direktno obraćaju.

"Imali smo kartone vjernosti gdje su se skupljali pečati za svaku projekciju. Za 5, 10 ili 15 pečata dobili biste nagradu za vjernost u obliku besplatnih ulaznica i kokica ili ulaznice i prigodnih poklona. S rastom Kina Mediteran i digitalnom prodajom, pokrenuli smo program vjernosti preko Kartice. Osnovna ideja nagrađivanja vjernosti ostala je ista samo je sada u formi kartice."

Muntić je najavio i novi projekt koji je nastao u suradnji sa školama. Ministarstvo kulture prepoznalo je inicijativu i financijski ga podržalo. Radi se o poticanju publike između 17 i 24 godina gdje su napravili etui u kojem se nalazi jedna besplatna projekcija za po jednog učenika. Nadaju se da će time potaknuti mlade da se upoznaju s kinima u svojem mjestu i zavole osjećaj gledanja filma na velikom platnu.

KMC Bjelovar također ima klub vjernosti u obliku kartice, no ona funkcionira na malo drugačiji način pojasnio je ravnatelj Denis Hladiš.

"Primijetili smo da se velik broj ljudi zapravo boji ostavljati svoje podatke, posebno podatke bankovnih računa bilo gdje. Odlučili smo se na karticu koja funkcionira kao bilo koja druga gotovinska kartica. Uplatite na nju iznos koji želite i s njom plaćate direktno na blagajni kina. U 6 mjeseci imamo izdanih 100 kartica, a osim ulaznice moguće je kupiti kokice ili sok. Posebni popust ostvaruje se uplatom od 30 Eura uplate u vidu 5% popusta u sljedećih 12 mjeseci na kupnju ulaznica," pojasnio je Hladiš.

Lana Velimirović Vukalović iz kina Gaj ističe kako rade kroz Filmski klub na poticanju publike i nagrađuju vjernost.

"Primijetili smo da su klasici i crno bijeli filmovi zanimljivi našim sugrađanima. Nudimo razne besplatne programe i radimo različite prigodne događaje kojima privlačimo novu publiku. Posebno smo ponosni na program Kino za sve, sa senzornim projekcijama namijenjenim djeci s poteškoćama koje rado posjećuju i ostala djeca jer im omogućava opušteniji pristup filmu u kinu," pojasnila je Velimirović Vukalović. Zaključila je kako se bez dodatnih aktivnosti usmjerenih na publiku teško može očekivati da će se publika razvijati, te je predstavila još jedan projekt kojeg su pokrenuli s ciljem privlačenja djece u kina. "Obnovili smo digitalni katalog, gdje prezentiramo popis filmova, kratki opis i trailer filma čime olakšavamo odabir sadržaja nastavnicima i na taj način potičemo da u kurikulume uvrste filmove iz naše ponude."

Kako je Kino Europa od 2008. do 2014. godine poticalo svoju najvjerniju publiku ispričala je Koviljka Lazar. Naime, u to je vrijeme Kino Europa imalo velik broj posjetitelja i filmofila, te su sa dvije mogućnosti "Pokaz" i "Paket" bile omogućene razne pogodnosti za fanove.

U ova tri intenzivna dana razmjene iskustva, diskusija, rasprava, okruglih stolova i prezentacija članovi Kino mreže imali su prilike iz prve ruke doznati novosti koje ih očekuju u smislu financiranja ali i razmijeniti mišljenja i projekte kako dodatno raditi na privlačenju publike u mala kina. Sljedeće druženje zakazano je za Jesensku konferenciju.