Dokumentarna serija Betonski spavači predstavlja modernu arhitekturu u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, području jedinstvenom po velikom broju napuštenih i neiskorištenih zgrada iz druge polovice 20. stoljeća.

Autori koncepta i scenaristi serije su Saša Ban, Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, redatelj je Saša Ban, a voditelj arhitekt Maroje Mrduljaš. Snimatelj je Hrvoje Franjić, montažerka Nina Velnić, skladatelj izvorne glazbe Nenad Kovačić. Serijal je za Hrvatsku radioteleviziju (urednica Nana Šojlev) proizveo Hulahop, a producentica je Dana Budisavljević. Razvoj projekta podržali su Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i fond Creative Europe Desk - MEDIA Office Croatia.

U prethodne dvije sezone Betonski spavači bavili su se turističkom arhitekturom na Jadranu (Izgubljena arkadija, 2016.) te projektima koji su bili pokretači modernizacijskih procesa (Nedovršene modernizacije, 2018.).

Serijal je pronašao put i do gledatelja u inozemstvu. Druga sezona Betonskih spavača prodana je televizijama u Švedskoj, Nizozemskoj, Češkoj i Slovačkoj, a prodaju je ostvarila agencija TVF International iz Londona s kojom su producentska kuća Hulahop i Hrvatska radiotelevizija u rujnu 2022. potpisali ugovor o zastupanju na svjetskim teritorijima.

Nova sezona naziva Treći put bavi se vezom između arhitekture i središnjih ideja jugoslavenskog socijalističkog sustava. Na putu kroz glavne gradove i zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije, Betonski spavači istražuju arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva: federativnost, nesvrstanost, industrijalizaciju i antifašizam. Da bi sagledali cjelinu, otputovali su do središta Europske unije i belgijskog gradića Wevelgema koji krije tajnu kako je znameniti paviljon Vjenceslava Richtera koji je predstavljao Jugoslaviju na svjetskoj izložbi „EXPO '58“ u Bruxellesu danas škola, a zgrada je zaštićena kao belgijski spomenik kulture.

Među ostalim, posjetili su zgradu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu, napuštena borilišta Olimpijskih igara u Sarajevu, Sava centar -  okupljalište svjetske političke i kulturne elite koje uskoro otvara svoja vrata te kompleks Brodarskog instituta u Zagrebu koji je donedavno bio uspješni istraživački centar, a čeka ga neizvjesna budućnost. Prikazuju bosanskohercegovački grad Zenicu kao primjer cjelovitog planiranja, ali i kontroverzi modernizacije. Bave se spomenicima najviše kulturne vrijednosti poput onoga Vojina Bakića na Petrovoj gori, zgradama Političke škole i Spomen-doma u Kumrovcu koje, usprkos svojim potencijalima, propadaju. Iz Sarajeva donose i priču o nekadašnjem Muzeju Revolucije koji je zahvaljujući zaposlenicima i bez podrške države uspio ostati važnim mjestom promišljanja progresivnih društvenih vrijednosti.

Možemo li prepoznati autentične društvene i arhitektonske vrijednosti i skinuti stigmu ideoloških neprijatelja s nekih od najvrjednijih primjera našeg urbanog naslijeđa te kritički sagledati ostvarenja jedne generacije i tako uspostaviti kontinuitet naše novije povijesti pitanja su koja u novoj sezoni postavljaju Betonski spavači.

Četiri nove epizode - Mogućnost zajednice, Između željeznih zavjesa, Grad radnika i arhitekata i Smrt fašizmu, sloboda ostalima emitirat će se četvrtkom na HRT 1 od 23.15 sati (nakon Dnevnika 3), a prva epizoda na programu je 9. studenog. Po emitiranju, epizode će biti dostupne i online na servisu HRTi.

Uoči televizijskog emitiranja premijerno predstavljanje jedne epizode bit će na međunarodnom arhitektonskom festivalu Dani Orisa koji se održava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 3. i 4. studenog.

Naslovne fotografije: prizori iz treće sezone serije Betonski spavači