Žiri na čelu s Leenom Pasanen, direktoricom festivala dokumentranog filma iz Leipziga, ocijenio je kako je Slijepčevićev film Srbenka zaslužio nagradu zbog svog intrigantnog suočavanja s teškim pitanjima iz prošlosti. Osim žirija, Srbenku je, s ocjenom 4.76, najboljim filmom dokumentarnog programa proglasila i publika. 

Slijepčević u filmu koji je već nominiran i za najbolji europski dokumenarac otvara pitanje suočavanja Hrvatske, kako to film vidi, s iracionalnim krugovima mržnje potaknutim šovinističkim predrasudama.

Povod za priču je je brutalno ubojstvo 12-godišnje djevojčice Aleksandre Zec te njezine majke i oca kojega su 1991. u Zagrebu počinili pripadnici pričuvnog sastava tadašnjeg MUP-a predvođeni Sinišom Rimcem no radnja se potom veže na predstavu koju o tome u kazalištu u Rijeci postavlja redatelj Oliver Frljić.

Slijepčević je po dodjeli nagrade rekao kako je zahvalan ekipi SFF-a zbog potpore koju pruža nastanku ovakvih ostvarenja ali je istodobno istaknuo kako njegove filmske priče ne bi bilo bez hrabrosti ljudi kakav je Frljić. 'Ovo je moja zahvala svim hrabrim sudionicima filma počevši od Olivera Frljića - jednog od najbitnijih umjetnika koji rade u Hrvatskoj, a i šire', kazao je Slijepčević.

Film Teret u kojemu je glumio Leon Lučev dobivši za to Srce Sarajeva za najboljeg glumca također otvara pitanje sučavanja s ratnim zločinima i njihovim posljedicama.

Lučev u ulozi vozača hladnjače koji 1999. prevozi u Beograd trupla Albanaca ubijenih na Kosovu u sklopu nastojanja režima Slobodana Miloševića da prikrije tragove etničkog čišćenja, publici nudi traumatično iskustvo osobe koja bez privole i krivnje postaje supočinitelj zločina. 'Ovo je bio najteži film i najteža tema kojom sam se bavio Radilo se o odgovornosti prema ljudima', istaknuo je Lučev iskazujući pri tom posebnu zahvalnost redatelju Ognjenu Glavoniću i cijeloj ekipi koja je radila na filmu. 

Predsjednik žirija koji je odlučivao o najboljem igranom filmu, iranski redatelj i dvostruki dobitnik Oscara Asghar Farhadi, objavio je kako je za najbolji film proglašeno bugarsko ostvarenje Aga redatelj Milka Lazarova. Najboljim je redateljem proglašena Iona Uricaru za rumunjski film Limunada, a najboljom glumicom Mađarica Zsófija Szamosi za ulogu u filmu Jedan dan. 

Hrvatski filmaši nagrađeni su i na industrijskom dijelu festivala. Tako je projekt Jedna od nas Đure Gavrana na Docu Rough Cut Boutique programu u Sarajevu nagrađen DOK Preview-om na festivalu DOK Leipzig 2018, posjetom festivalu i prezentacijom. 

Uz to, domaćim projektima dodijeljena su priznanja i u sklopu CineLink koprodukcijskog marketa. Koprodukcijsku nagradu Eurimages dobio je projekt Sigurno mjesto Juraja Lerotića koji nastaje u produkciji Propeler Filma dok je Prazniku rada u režiji Pjera Žalice koji potpisuje i scenarij dodijeljena Arte International Relations CineLink nagrada. EAVE stipendija dodijeljena je producentu Tiboru Keseru za projekt Fiume O Morte! u režiji Igora Bezinovića koji nastaje u produkciji Restarta te u koprodukciji Hrvatske, Francuske i Slovenije. 

Društvo filmskih radnika BiH Alenu Drljeviću, redatelju hrvatske manjinske koprodukcije Muškarci ne plaču (hrvatski kopoducent je Produkcija Živa), dodijelilo je Nagradu Ivica Matić, a istu je nagradu dobio i producent filma Damir Ibrahimović. 

Na ovogodišnjem SFF-u publika je imala priliku pogledati rekordnih 266 filmova iz 54 države, a procjena organizatora je kako je sve te filmove vidjelo oko stotinu tisuća gledatelja. 24. izdanje Sarajevo Film Festivala ove se godine u glavnom gradu BiH održalo od 10. do 17. kolovoza, a sve ostale informacije potražite na njegovim službenim stranicama. 

Naslovne fotografije: Nebojša Slijepčević; Leon Lučev; laureati SFF-a