Ivo Brešan je rođen u Vodicama kod Šibenika 1936. Gimnaziju je polazio u Šibeniku, a slavistiku i filozofiju diplomirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Brešan je pripovijetke počeo objavljivati 1955. u Šibenskoj reviji, a usporedo je bio glumac amater u dramskoj družini Kolo i profesionalnomu šibenskom kazalištu  Cijelog je života pripadao talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je da se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, da bi umirovljenje dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života posvetio se pisanju romana i kratkih priča.

"Napustio nas je istinski književni velikan, možda jedan od zadnjih koji zaslužuje epitet hrvatskog klasika. Imao je veliki radijus djelovanja, velike talente. Naravno kad spomenem ime Ivo Brešan, prvo nam pada na pamet njegov dramski opus", kaže akademik Krešimir Nemec. 

Bio je skeptik koji nije pristajao ni na kakvu društvenu laž, oštar prema svim ideološkim zaglupljivanjima; svojim britkim humorom, satirom, parodijom upozoravao je na primitivizam i licemjerje. 

Ivo Brešan pisao je i filmske scenarije i ostavio velik trag u hrvatskoj kinematografiji. S Krstom Papićem napisao je scenarij za ekranizaciju Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja. S istim redateljem i Zoranom Tadićem napisao je scenarij za prvi hrvatski fantastični horor Izbavitelj. Sa sinom Vinkom Brešanom napisao je scenarij za dvije vrlo uspješne komedije, Kako je počeo rat na mom otoku i Maršal.

Njegova najpoznatija književna djela su Ptice nebeske, Spletke, Utvare, Anera, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Hidrocentrala u Suhom dolu i druge.

Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je Gavellinu nagradu 1979. Za roman 'Katedrala' 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski.