Sjednici su nazočili članovi Hrvatskog audiovizualnog vijeća (predstavnici telekoma, komercijalnih i javne televizije, distributera i kinoprikazivača, filmskog saveza i filmskih cehova) uz goste iz Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te Hrvatske udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Službe zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (HDS ZAMP).

U uvodnom izlaganju Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, istaknuo je kako strategija jedinstvenog digitalnog tržišta koju je Europska komisija objavila 6. svibnja 2015. može značajno promijeniti stanje u čitavoj audiovizualnoj industriji, gospodarstvu i kulturi Republike Hrvatske i Europe. Istaknuo je kako objavljeni dokument pred audiovizualnu industriju postavlja nedoumice te da su rokovi koje je EK dala za očitovanje na strategiju kratki, zbog čega je i sazvana izvanredna sjednica Hrvatskog audiovizualnog vijeća kako bi dionici industrije donijeli zajedničku poziciju prema predloženoj strategiji. Podsjetio je da godišnji promet nacionalne audiovizualne industrije koju predstavljaju okupljeni na sjednici iznosi cca 5 milijardi kuna, vezuje 6.000 zaposlenih i generira kulturni i medijski krajobraz hrvatskog društva, pa vrijednost ovoga sustava zahtijeva i zaslužuje razumno djelovanje i pažljivo planiranje.

Član Hrvatskog audiovizualnog vijeća Hrvoje Krstulović u ime Grupacije kinodistributera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavio je zaključke u kojima se ističe da iz strateškog dokumenta EK nisu razvidne konkretne mjere kojima bi se postigli ciljevi poput 'modernizacije' autorskog prava za digitalno razdoblje i omogućavanje usluge prekograničnog pristupa filmovima i televizijskim programima potrošačima unutar granica Europske unije. Naglasio je da audiovizualni sektor u EU i Hrvatskoj ovisi o sustavu temeljenom na teritorijalnoj ekskluzivnosti licenciranja sadržaja, te bi njegovo ograničavanje tj. ukidanje imalo dalekosežne posljedice na audiovizualni sektor. "Teritorijalna ekskluzivnost na nacionalnoj razini omogućuje društvima koja obavljaju djelatnost proizvodnje i distribucije audiovizualnih djela sigurnost da investiraju i daju odgovarajuća sredstva za financiranje, produkciju, marketing i distribuciju audiovizualnih djela. Bilo kakvim ukidanjem teritorijalne ekskluzivnosti nastali bi nesagledivi poremećaji na tržištu svjetskog audiovizualnog sadržaja i to izravno na štetu lokalnih poduzetnika uključujući hrvatske", kazao je Krstulović.

Zrinka Jankov, glavna urednica Nove TV, složila se kako zabrinjava nepostojanje jasnih modaliteta provođenja strategije koji predstavljaju veliki rizik. "Modeli koji su danas na snazi kao što je geoblocking, licenciranje i ekskluzivnost vlastitog sadržaja na teritoriju su osnova našeg poslovanja te valja biti jako oprezan u provođenju reformi koje za osnovu nemaju jasan model koji će zaštiti autorsko i intelektualno vlasništvo te mogućnost daljnjeg ulaganja u vlastiti sadržaj. Danas televizijske kuće plasiraju svoje domaće proizvode na različitim tržištima Europske unije te ostvarene prihode tim putem ulažu u buduću produkciju. Model jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu mogao bi ugroziti dosadašnje poslovanje i uzrokovati gubitak prihoda neophodnih za daljnje ulaganje", kazala je Jankov, dodavši da je prije provođenja reformi potrebno napraviti detaljne analize što strategija znači za jezik, kulturu i gospodarstvo malih i srednjih zemalja Europske unije u koje se ubraja i Hrvatska. S njom se složila i ravnateljicaprodukcije HRT-a Marija Nemčić, koja je upozorila da strategija EK donosi puno neriješenih pitanja koja tek naizgled djeluju kao pomak po pitanju autorskih prava. "Ovakvi nagli zaokreti i brzi dokumenti bez pravih informacija posebno su problematični za male zemlje članice Europske unije, specifičnih jezika, koji bi kroz članstvo u EU trebale profitirati u širenju kulturne raznolikosti", a ne da se desi obrnuto, kazala je Nemčić.

Sanja Ravlić, predstavnica Hrvatske u Eurimagesu, objasnila je stajalište Europske agencije ravnatelja filmskih fondova i centara (EFADs) u kojem se ističe da jedinstveno digitalno tržište donosi prilike ali i izazove za audiovizualnu industriju. Upozoravaju da bi  promjene valjalo  provesti na održiv način i da se čimbenicima u audiovizualnom sektoru ostavi sloboda da zakonodavne promjene usvoje na način koji im najviše odgovara. "Financiranje i distribucija europskih audovizualnih djela su složeni procesi. Kada se uzmu u obzir mogućnosti i izazovi koji postoje u digitalnom okruženju, EFADs smatra da je izuzetno važno da oni koji kreiraju politiku prilagode postojeće fiskalne i regulatorne odredbe na način da one pojačavaju kulturnu raznolikost, a ne da je smanjuju. Naročito je važno da se pronađu načini da se stimulira rast online distribucije tako da ona omogući financiranje, proizvodnju i distribuciju europskog filma", ali predložena  rješenja izgleda da ciljaju u sasvim suprotnom smjeru, kazala je Ravlić.

Član Hrvatskog audiovizualnog vijeća Nikola Francetić iz Hrvatskog Telekoma, kao predstavnik operatera u nepokretnim i pokretnim telekomunikacijskim mrežama te davatelja usluga pristupa internetu, kazao je kako zahtijevaju da EK transparentno i jasno objasni kako se misli provesti strategija i kako će se predložene mjere reflektirati na sektor telekomunikacija, upozorivši da se trenutačno čini kako bi ih mjere mogle dovesti u podređeni položaj u odnosu na 'globalne igrače'.

Predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Maja Bakran Marchich objasnila je kako je strateški dokument EK jedan širi dokument koji obuhvaća i neke druge sektore, te da je potrebno za predstojeće sastanke koji slijede u lipnju u suradnji s MVPE usuglasiti stajališta prema pojedinim segmentima koje strategija obuhvaća, dok je članica Upravnog odbora HAVC-a Nina Obuljen Koržinek naglasila kako ne treba zaboraviti da je u hrvatske propise ugrađeno načelo tehnološke neutralnosti, kojim se bez obzira na razvoj i napredak tehnologije čuvaju principi na kojima su izrađeni sustavi potpore, a u prvom redu načelo kulturne raznolikosti kao temeljna europska vrijednost.

Otvorena sjednica Hrvatskog audiovizualnog vijeća završena je zaključkom kako će se Vladi, Saboru i zastupnicima republike Hrvatske u Europskom parlamentu poslati zajednički dokument s usuglašenim stajalištima prema predloženoj strategiji te da će se zatražiti izrada strategije učinaka mogućih reformi na hrvatsku industriju. U te svrhe članovi Hrvatskog audiovizualnog vijeća stavljaju svoje znanje na raspolaganje i nude pomoć.

Fotografije sa sjednice dostupne su na ovoj poveznici; autor je Julien Duval.