Preskoči na glavni sadržaj

Predstavljen projekt 'H15 – 15 godina u našem filmu' kojime HAVC obilježava 15 godina djelovanja

Hrvatski audiovizualni centar ove godine obilježava 15 godina djelovanja programom H15 – 15 godina u našem filmu, koji su na press konferenciji 21. ožujka predstavili ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich i pomoćnica ravnatelja Maja Vukić, uz podršku ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek.

Osim predstavljanja programa "H15 – 15 godina u našem filmu", okupljanje je poslužilo i za promišljanje važnosti djelovanja HAVC-a za razvoj domaće filmske industrije u proteklih petnaest godina. O tome su razgovarali istaknuti članovi filmske zajednice Ankica Jurić Tilić, producentica, Dalibor Matanić, redatelj, Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala i producent, Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa, redatelj i producent, Sanja Zanki Pejić, voditeljica revijskih i obrazovnih programa Hrvatskog filmskog saveza, te Petra Zlonoga, animatorica i ilustratorica. Razgovor je vodio filmski kritičar Boško Picula.

"HAVC je temelj na koji se oslanja naša filmska industrija i na puno smo rezultata danas ponosni, no svjestan sam da je nezahvalno izdvajati podatke – film kao krajnji proizvod ipak je ono što komunicira sa svijetom", u uvodu je rekao ravnatelj HAVC-a, Chris Marcich, dodavši:

"Spomenut ću samo nekoliko ključnih informacije: uz podršku HAVC-a od 2008. sufinancirana su i podržana 1 102 filma svih rodova, žanrova i vrsta – 388 igranih, 324 dokumentarnih, 218 animiranih i 172 eksperimentalna. Domaći je film predstavljen na brojnim međunarodnim festivalima uz brojna priznanja. Istaknut ću da je samo na festivalima A kategorije održano više od 60 predstavljanja domaćih filmova. U domaćim su kinima u 15 godina predstavljena čak 203 hrvatska filma." 

Osim filmova, HAVC sufinancira brojne filmske festivale, rad nezavisnih kina i organizacija, edukaciju filmskih profesionalaca i amatera, svih dobnih skupina i uzrasta, međunarodnu suradnju, kao i ostala audiovizualna događanja i projekte.

"Nakon dvije pandemijske godine, 2022. dogodio se uzlet hrvatskog filma koji su predvodili uglavnom hrvatski debitantski redatelji i redateljice, uz izvanredan prijem na međunarodnoj filmskoj sceni, ali i podršku domaće publike. Taj smo uzlet i mi podržali kampanjom 'Otkrij naš novi film' jer smo željeli dodatno apostrofirati te filmove te motivirati publiku na odlazak u kino i ukazati im na raznovrsnost i bogatstvo koje recentna domaća kinematografija uključuje. U povodu proslave 15 godina djelovanja učinit ćemo slično, s time da ćemo se vratiti 15 godina unatrag – projektom 'H15 – 15 godina u našem filmu' želimo podsjetiti publiku, ali i sve nas na izniman uspjeh hrvatskog filma i doprinos hrvatske kinematografije. Želimo publiku podsjetiti i ukazati joj na neke od najuspješnijih i najomiljenijih filmova uz koje smo se svi razvijali, educirali, odrastali, smijali, plakali. Svi oni dogodili su se uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra i ovaj naš program svojevrsna je posveta svim pojedincima – onima koji su svojim naporom i trudom sudjelovali u stvaranju, razvijanju i djelovanju ove institucije ali i unutar cjelokupne filmske zajednice. Čestitke svima i velika hvala svim djelatnicima HAVC-a od samog početka do dana današnjega na predanom radu i trudu," zaključio je Marcich.

Prisutnima se potom obratila dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, koja se u izlaganju referirala na kontinuiran rast podrške Ministarstva kulture i medija u proteklih 15 godina, na najveće filmske uspješnice u proteklim godinama te na snimanje međunarodnih filmskih projekata u Hrvatskoj.

"Ova krovna institucija hrvatskog filma od samog početka postavila je visoke ciljeve i ispunjava svoju misiju kao jedinstvena platforma za rad audiovizualnih djelatnosti i izrasla je u jedan snažan nacionalni filmski centar koji je prepoznatljiv kao partner u cijeloj Europi, a i šire. 

Zato posebno priznanje treba odati vizionaru i idejnom začetniku, prvom ravnatelju centra, na žalost, prerano preminulom Albertu Kapoviću. Sustav kakav je osmislio i postavio pretpostavljao je, od samog početka, aktivni angažman cijele audiovizualne zajednice i uključivanje svih partnera i model suodlučivanja kakav mi tada nismo poznavali u hrvatskoj kulturi. Stoga, ovo je trenutak kada se treba zahvaliti svim audiovizualnim djelatnicima, svim strukovnim udrugama, njihovim članovima i članicama koji su zajedno s nama zadnjih 15 godina doprinosili i dalje doprinose boljitku hrvatske kinematografije. 

Upravo ta utemeljenost na struci i sudjelovanje struke, nešto je što razlikuje HAVC od drugih institucija. Posebno bih željela istaknuti razdoblje uzleta i afirmacije hrvatskog filma za vrijeme mandata Hrvoja Hribara, kada HAVC postaje relevantan europski partner i kada se počinje dogovarati sve više međunarodnih koprodukcija. 

U tom razdoblju, 2009. godine, započeli smo u Ministarstvu pripremati izmjene Zakona i uvoditi program poticaja s ciljem da Hrvatskoj osiguramo mjesto na svjetskoj produkcijskoj sceni. Zakon smo, nakon dvije godina rada i teškog lobiranja, usvojili 2011. godine, a rezultati od 2012. godine, otkad je krenula njegova primjena, do danas,su impresivni brojevi. 

Isto tako, 2011. godine, na poticaj HAVC-a, pokrenuli smo još jedan jako važan projekt, a to je proces digitalizacija opremanja nezavisnih kinodvorana. Bilo ih je tada samo nekoliko digitaliziranih u Hrvatskoj, danas ih imamo više od 100, a proces se nastavlja. Tu treba pohvaliti svakako i osnivanje Kino mreže 2014. godine, kao nadogradnju na taj veliki broj nezavisnih digitaliziranih kina, koji danas čine jednu platformu za promociju i vidljivost posebno hrvatskog i europskog filma. 

2018. godina novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima je, nakon jednog turbulentnog razdoblja, dodatno učvrstio tu viziju razvoja HAVC-a i nezavisne filmske industrije. Iako je Ministarstvo od 2016. godine do danas gotovo udvostručilo izravna sredstva, jasno nam je da moramo nastaviti pronalaziti i nove izvore financiranja. Stoga, važno je spomenuti da smo, nakon usvajanja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, donijeli novi Zakon o elektroničkim medijima, u kojim smo osigurali dodatne izvore financiranja za hrvatsku kreativnu industriju. Tu posebno mislim na doprinose koje streaming platforme moraju osiguravati u iznosu od 4% za nacionalnu produkciju, ali i kontribucije komercijalnih televizija s nacionalnim koncesijama u iznosu od 5% obveze ulaganja u nezavisnu produkciju. 

Uz čestitke svim dosadašnjim ravnateljima, čestitam sadašnjem ravnatelju Chrisu Marcichu na iznimno uspješnom mandatu koji je jednim djelom bio obilježen i pandemijom koronavirusa. Unatoč teškoćama, za mandata sadašnjeg ravnatelja, utemeljeni su novi izvori financiranja za poticaj, rast i razvoj naše cjelokupne AV industrije, a posebno ističemo odluke koje smo donosili u vrijeme COVID-a, o izravnim potporama djelatnicima i dofinanciranju filmova, što je filmašima omogućilo da uspiju završiti svoje filmove u tim nemogućim okolnostima. 

Na kraju, zaključit ću, ne postoji ni zakon ni reforma koja može bilo što napraviti za uspješnu kinematografiju. Ključni su talent, rad i kreativnost, što Hrvatska zasigurno ima, a mi ćemo, i kroz HAVC i kroz Ministarstvo, tom talentu, tom radu i toj kreativnosti nastaviti davati potporu."

Potom je pomoćnica ravnatelja HAVC-a Maja Vukić predstavila aktivnosti u sklopu projekta 'H15 – 15 godina u našem filmu'. "Ovim projektom želimo našu publiku podsjetiti na bogatstvo proizvedenog filmskog sadržaja u proteklih 15 godina, ali i sve članove filmske zajednice koji su za taj uspjeh i sadržaj zaslužni," istaknula je te najavila da će se Program H15 održavati tijekom cijele godine. 

"Prvi i najveći dio programa je Mjesec našeg filma, koji će biti svibanj. Iako nije bilo jednostavno, odabrali smo filmove koji su bili najomiljeniji među publikom ili najuspješniji na međunarodnom planu i bit će prikazani diljem Hrvatsku, unutar Kino mreže i u multipleksima. Naglasak je na dugometražnim igranim filmovima, ali bit će i dokumentarnih, animiranih i eksperimentalnih filmova, neke od kojih će publika, možda, po prvi put imati prilike pogledati na velikom platnu.

Drugi dio programa odnosi se na suradnju s najvažnijim domaćim festivalima. Prva nam je suradnja sa ZagrebDoxom, u sklopu kojeg će, 28. ožujka, biti tribina koja je vezana uz hrvatske dokumentarne filmove koji su na neki način obilježili ZagrebDox, a vikend nakon toga omogućit ćemo publici da na online platformi pogleda neke od tih filmova," rekla je Vukić. 

Isti način suradnje, dodaje, nastavit će se i s Animafestom Zagreb, Festivalom eksperimentalnog filma i videa – 25 FPS, Zagreb Film Festivalom i Pulskim filmskim festivalom, također kroz zaseban program za vrijeme trajanja festivala.

Završni multimedijalni događaj održat će se u listopadu i zaokružiti cjelogodišnji program te uključiti premijernu projekciju namjenskog filma o HAVC-u u režiji Dalibora Matanića kao i niz dodatnih aktivnosti. Vukić se naposljetku posebno zahvalila svima koji sudjeluju u projektu: producentima i autorima filmova, festivalima te svim pojedincima koji aktivno rade na realizaciji projekta.

"Pozivamo vas sve da nam se pridružite u obilježavanju ovog važnog jubileja, kako bismo svi s pogledom unatrag imali još više motiva i entuzijazma ići naprijed, stvarati, graditi i podržati domaći film," zaključila je Maja Vukić i predstavila najavnu špicu projekta H15 autora Dalibora Barića.

HAVC: prije i nakon osnivanja

O važnosti usustavljene kontinuirane potpore, govorila je i producentica Ankica Jurić Tilić.

"Ključna stvar koju je HAVC napravio za producente je bila stabilnost, a nakon toga odlična, brza, učinkovita i dvosmjerna komunikaciju - nismo samo slušali, nego smo i bili slušani. Iskoristila bih priliku da spomenem još jednu pionirku HAVC-a koja nas je sve zadužila, a to je Sanja Ravlića, koja je u vrijeme osnivanja HAVC-a skupila sve najbolje europske prakse i implementirala ih na naše tržišta. Osim što je sudjelovala i u izradi Nacionalnog plana, 'preslikala' je model potpore za razvoj scenarija i razvoj projekata, što mislim da je strahovito važno u dugoročnom razmišljanju u bilo kojoj kulturnoj zajednici. To je bila značajna inovacija i tu se nalazi velika razlika u razdoblju prije HAVC-a, i nakon njegova osnivanja. Velika stvar je i otvaranje prema Europi - međunarodne koprodukcije nam znače beskonačno puno. Zatim bih istaknula i mogućnost edukacija kroz razne radionice, koje nam pomažu da ostane u tijeku s europskim zbivanjima. Jedna od najboljih novosti od osnutka HAVC-a je i podrška svim rodovima i vrstama - značajnije se popravila pozicija svih ostalih rodova i vrsta koje nisu dugometražni igrani film. Mislim da je to jedan od najvećih obola HAVC-a," rekla je Jurić Tilić, dodavši kako je hrvatski model potpora jedan od bržih i boljih u Europi. 

S njom se slaže i Puhovski, u pogledu prepoznavanja i boljeg pozicioniranja raznih filmskih rodova. 

"Mislim da o tome puno govori činjenica da je u posljednjih 15 godina, čak 10 hrvatskih filmova na ZagrebDoxu dobio najvažniju nagradu festivala - nagradu publike. To govori da je hrvatski dokumentarac publici zaista važan, i da je čak i među najslavnijim svjetskim autorima izborio svoje mjesto, što znači da smo svi zajedno radili nešto dobro. U sklopu programa obilježavanja 15 godina HAVC-a na ZagrebDoxu, podsjetit ćemo se, ne samo naslova, nego i tematske i stilske širine koje su ti filmovi donijeli publici i hrvatskoj kulturi, " rekao je direktor ZagrebDoxa te i podsjetio na veliku važnost očuvanja filmske baštine.

Producent i direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić također ističe važnost stabilnosti:

"HAVC je među ostalim unio i tu konstantu koja nama filmašima jako puno znači - što unaprijed znamo kada su natječaji i rezultati istih i na tome čestitam rukovodstvu HAVC-a. To nas uvelike izdvaja i to ne samo u regiji već i među nekim zemalja koje raspolažu puno većim budžetima."

Sanja Zanki Pejić osvrnula se na rad unutar Hrvatskog filmskog saveza: ključna je stabilnost u neprofesijskom filmskom stvaralaštvu, ali i u izdavaštvu, arhivu i velikom spektru komplementarnih djelatnosti koje HAVC podupire, a sve je to iznimno bitno i za sam razvoj filmske pismenosti.

"HAVC je animatorima omogućio upravo ono što im najviše treba, a to je vrijeme. Također, jako je značajno što sufinancira proizvodnju studentskih filmova - s Akademije dramskih umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Sveučilišta Vern i UMAS. Tako se ulaže ne samo u aktualnu proizvodnju već i u onu koja tek dolazi," izjavila je Petra Zlonoga.

Dalibor Matanić naglasio je vrijednost sistema koji okuplja filmsku zajednicu i da je to uvijek bilo prepoznato i na međunarodnoj filmskoj sceni. "To je super startna pozicija, da imamo sistem koji nas okuplja. Naravno da je film presudan, ali  ovo je zapravo zrelo tlo da se čim više filmova realizira, a stalno idemo u tom smjeru."

BROJKE I SLOVA: 2008. - 2023.

Hrvatski audiovizualni centar u proteklih 15 godina prepoznao je i podržao...

  • 138 dugometražnih igranih filmova
  • 126 kratkometražnih igranih filmova

  • 125 dugometražnih dokumentarnih filmova
  • 138 kratkometražnih dokumentarnih filmova

  • 3 dugometražna animirana filma
  • 138 kratkometražnih animiranih filmova

  • 172 eksperimentalna filma

Manjinjske koprodukcije:

  • 103 dugometražna igrana filma
  • 16 kratkometražnih igranih filmova
  • 58 dugometražnih dokumentarnih filmova
  • 3 kratkometražna dokumentarna filma
  • 1 dugometražni animirani film
  • 31 kratkometražni animirani film
  • 1 eksperimentalni film

  • 775 izdanja festivala i audiovizualnih manifestacija
  • 288 programa audiovizualnih udruga i organizacija
  • 257 programa stručnog usavršavanja
  • 265 projekata izdavaštva u području audiovizualnih djelatnosti
  • 1414 različitih međunarodnih suradnji
  • 1245 programa iz djelatnosti razvijanja audiovizualne kulture
  • 63 programa zaštite audiovizualne baštine uključujući kinotečnu djelatnost

  • 203 hrvatska filma u domaćim kinima u posljednjih 15 godina
  • 102 digitalizirana kina (g. 2008. bilo ih je 7)
  • 202 digitalizirane kinodvorane (g. 2008. bilo ih je 10)

Filming in Croatia – mjere poticaja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela (od 2012. do 2022):

  • na stranim produkcijama u 2653 dana snimanja radilo je 13836 hrvatskih djelatnika te 37944 statista
  • sustav mjera poticaja koristilo je 109 projekata
  • ostvarena lokalna potrošnja stranih produkcija za vrijeme proizvodnje iznosi 218 milijuna eura (1,6 milijardi kuna)
  • isplaćeni iznos poticaja iznosi 41.461.578,17 eura (312.392.260,74 kuna)

Sve informacije o projektu H15 – 15 godina u našem filmu bit će dostupne tijekom cijele godine na www.havc.hr, odnosno na podstranici H15.

Fotografije s konferencije za medije povodom predstavljanja projekta H15 – 15 godina u našem filmu nalaze se na OVOJ poveznici te su slobodne za upotrebu, uz potpis fotografkinje: Nina Đurđević.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.