Preskoči na glavni sadržaj

Pobjednici 27. Dana hrvatskog filma

Ceremonijom dodjele nagrada sinoć su u Ljetnom kinu Tuškanac zaključeni 27. Dani hrvatskog filma. 

Glavni, stručni žiri u sastavu Jasna Nanut, Dragan Ruljančić i Marina Redžepović dodijelio je Grand Prix 27. DHF-a, uz 1 000 eura financijske nagrade, dvama filmovima: Buffetu Željezara redatelja Gorana Devića (producent: Hrvoje Osvadić, produkcija: Petnaesta umjetnost) i Majči redatelja Josipa Lukića (producent: Josip Lukić, produkcija: Akademija dramske umjetnosti) uz obrazloženje: 'Grand Prix, naravno, odlazi najcjelovitijem djelu ove smotre, a u toj kategoriji, nametnula su se dva filma. Autor jednog je profesor, autor drugog njegov student. U ovom slučaju učenik nije nadmašio učitelja – ne znači da jednog dana neće – ali ga je itekako dosegao, i zato smo odlučili da Veliku nagradu podijele dva filma što će, vjerujemo, i jednom i drugom autoru služiti na čast. Prvi dobitnik Velike nagrade 27. Dana hrvatskog filma je velik, važan, istovremeno potresan i duhovit, majstorski režiran i politički iznimno aktualan film koji predstavlja punokrvan testament hrvatske stvarnosti. To je Buffet Željezara Gorana Devića i producenta Hrvoja Osvadića. Drugi, jednako izniman film, također dobitnik Grand Prixa, je film Majči redatelja i producenta Josipa Lukića, jedinstveno filmsko ostvarenje koje uz iznimno uspio omjer sadržaja i forme, pokazuje i zavidnu filmsku zrelost svih svojih stvaratelja. Riječ je o djelu iznimne emotivne snage i humora, punokrvnom spoju Mediterana i Balkana. Majči dotiče sve ono privatno u što se ne usuđujemo zaviriti, kao i ono javno što stihijski prihvaćamo. Više nego što tematizira nužnost preživljavanja, Majči je film o želji za životom.'

'Nagrada za režiju dodijeljena je Goranu Deviću, redatelju filma Buffet Željezara u kojem je krajnje autentično elaborirao egzistencijalne probleme našeg čovjeka. Dijaloški i strukturalno fascinantan, nenametljivog, no iznimno preciznog i sigurnog režijskog koncepta, ovaj film kroz propast jedne mikro sredine zapravo govori o propasti ne samo jedne epohe, već i jedne nacije' – objasnio je žiri.

Posebno priznanje žirija u ovoj je kategoriji pripalo Vladislavu Kneževiću za eksperimentalni film Završni krug u kojem kamera i zvuk vrlo vješto prate sugestivno raspadanje površinskih slojeva glavnog aktera, sugerirajući nezaustavljivost procesa dematerijalizacije i tvoreći izuzetno snažan, upečatljiv audiovizualni dojam. Nagradu za najbolji scenarij dobivaju Ivan Turković-Krnjak i Juraj Primorac (Marija) čiji se scenarij istaknuo kao ostvarenje koje objedinjuje inteligentno nijansirane, uvjerljive likove, humor, odmjerenu kombinaciju realističnog i fantastičnog te suptilne strukturne prijelaze vješto prilagođene zakonitostima kratke igrane forme. Nagradu za najbolju kameru žiri je dodijelio Tomislavu Sutlaru (Marica) jer je njegov rad s kamerom u savršenom skladu s dramaturgijom filma te je izgradio likovno zanimljive dekompozicije kadra koje nisu same sebi svrhom već pojačavaju atmosferu otuđenosti i sukobe među likovima, dok su u kategoriji montaže nagrađeni Minji Kang i Frano Homen za film U plavetnilo u kojem je ostvarena izuzetno nenametljiva montaža koja savršeno vodi i postavlja ritam filma, fokusira se na odnose među likovima te ritmom pojačava tenziju među njima. Nagradu za najbolju glumu osvojio je Nikša Butijer za nastup u filmu Marija Jurja Primorca u liku Ante: 'riječ je o ulozi iza koje stoji neupitna vještina, briljantan osjećaj za ritmički i energetski aspekt filmske pojavnosti te za filmski medij općenito. Ukratko, glumac je nevidljiv – lik je sve što vidimo' – ustvrdio je žiri. U kategoriji glazbe nagrađena je Anita Andreis za film Bobo. 'U današnje vrijeme elektronske glazbe pravo je osvježenje čuti klasiku, pogotovo kada ona harmonira s nostalgičnom, nadnaravnom pričom filma. U stilu Erika Satiea, pojedine dionice vuku nas u djetinjstvo i stvaraju osjećaj iznimne ugode' – stoji u obrazloženju. Najboljom manjinskom koprodukcijom proglašen je film Aerodrom redateljice Michaele Müller (producenti: Ruedi Schick i Ankica Jurić Tilić, produkcija: Schick Productions i Kinorama) zbog specifičnog ekspresivnog stila u kojem se prizori vješto prelijevaju iz jednih u druge, dojmljivo sugerirajući nezaustavljivo kretanje na iznimno prometnom mjestu koje postaje poprište fascinantne, neočekivane pretvorbe.

Članovi Hrvatskog društva filmskih kritičara izglasali su, pak, Nagrade Oktavijan za najbolje filmove svakoga roda u natjecateljskom programu. Ovogodišnji dobitnici Oktavijana su: U plavetnilo Antonete Alamat Kusijanović (igrani film, prosječna ocjena: 4,22), Biciklisti Veljka Popovića (animirani film, prosječna ocjena: 4,37), Buffet Željezara Gorana Devića (dokumentarni film, prosječna ocjena: 4,37), Skoro ništa: i dalje noć Davora Sanvincentija (eksperimentalni film, prosječna ocjena: 3,93) i Čuvar dvorca Manuela Šumberca (namjenski film, prosječna ocjena: 4,08). Nagrade Oktavijan uručio je predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara Igor Saračević.

Žiri sastavljen od predstavnika Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) dodijelio je Nagradu Jelena Rajković za najboljeg mladog redatelja/redateljicu do 30 godina. Žiri u sastavu Barbara Vekarić, Matija Vukšić i Ivan Sikavica dodijelio je nagradu i 6 000 kuna Mladenu Staniću, redatelju igranog filma Sitnica, 'koji se istaknuo jasnim vizualnim stilom, vješto miješajući dramske i humorne elemente i vodeći nas u neočekivanom smjeru kroz osjećaje ljutnje, pomirbe, osvete i oprosta. Ocrtavajući narušen odnos oca i kćeri, film svojom dinamikom ostavlja dojam životnosti zahvaljujući odličnim glumačkim izvedbama predvođenima Matom Gulinom' – pojasnio je žiri.

Vijeće za etiku i ljudska prava u sastavu Zinka Mujkić, Drago Pilsel i Ivana Zanze dodijelilo je nagradu filmu koji na najbolji način promiče ljudske vrijednosti. Nagradu za etiku i ljudska prava osvojio je dokumentarni film Život od milijun dolara redatelja Roberta Tomića Zubera jer progovara o jednoj od izuzetno ranjivih skupina, ako ne i najranjivijoj, o djeci koja su teško bolesna. 'Kad je vjerovanje građana u karitativne akcije dovedeno u kušnju pa postoji mogućnost smanjivanja osjećaja i spremnosti da se bude solidaran, te kada vlast ne smatra prioritetnim izdvajati iz proračuna za liječenje teško bolesne djece, smatramo da nagrađeni film, od svih koji su bili u konkurenciji, najbolje budi nadu da nije sve izgubljeno i da nema ništa jačega od ljubavi i od smisla za darivanje drugome. Život od milijun dolara je, istina, vrlo angažiran dokumentarac, možda na trenutke i prelazi na teren aktivizma, ali savršeno ruši onu neprihvatljivu hrvatsku paradigmu: ne talasaj. Jer, ne: treba talasati, treba prodrmati ovo naše uspavano društvo i hvala kolegi Tomiću i njegovoj ekipi što su to sjajno napravili' – stoji u obrazloženju žirija.

Nagradu Zlatna uljanica tjednika Glas Koncila za promicanje etičkih vrijednosti na filmu koju dodjeljuje žiri u sastavu Danijel Labaš, Irena Sever Globan i Tomislav Čegir dobio je Andrej Rehak za režiju, scenarij i animaciju filma Bobo. 'U jednostavnoj priči o malome Bobi, "najmanjem malenom dječaku na svijetu", koju je redatelj već u uvodu posvetio svojoj djeci, prikazano je kako je teško gledati svijet odozdo i u sebi gajiti želju da se to promijeni. A sve se može promijeniti uz poniznost i prihvaćanje, uz brižnost nekoga tko nas – ma kako maleni bili – može štititi i braniti. To je naša, ljudska, temeljna zadaća čijim ostvarivanjem svaki čovjek može spoznati da fizička veličina nikada nije prava veličina čovjeka. Ako si Bobo i ako su ljudi oko tebe ljudi, veći si i od planine i od cijeloga svijeta. Sjediš na Mjesecu. Lebdiš u svemiru. Ti si svemir – jer su te drugi prihvatili i zaštitili. Da ostaneš malen, a zapravo velik. Mali veliki čovjek' – stoji u obrazloženju žirija. Nagradu je dodijelio zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila Branimir Stanić.

Nagradu publike dobio je animirani film Siniše Ercegovca Prošlo je s kišom (producenti: Krešimir Zimonić i Matija Pisačić, produkcija: Umjetnička organizacija Anima). Nagradu je uručila producentica prošlogodišnjeg pobjedničkog filma Vanja Andrijević.

Nagradu Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara u 2017. godini dobio je Stipe Radić za tekstove objavljene u časopisima Filmonaut i Hrvatski filmski ljetopis te radijskoj emisiji Filmoskop, a Nagradu Vladimir Vuković za najbolju novu kritičarku Dina Pokrajac za tekstove objavljene u Hrvatskom filmskom ljetopisu. 
'Tekstovi Stipe Radića puni su poštovanja prema temi kojom se bavi: informativni su i analitični, a njegov stil pisanja osoban je, nježan i slikovit. Interesom obuhvaća sve filmske rodove i vrste i marno prati naslove i autore koji nisu uvijek u središtu medijskog interesa. Svojim nas pisanjem nenametljivo ali samopouzdano uvodi u kompleksnost fenomena kojim se bavi, istovremeno otvarajući prozor u nove svjetove. Kritičarski rad Dine Pokrajac odlikuje jednostavnost i slikovitost izričaja uz čisto izraženu misao čvrsto usidrenu u film, odnosno temu o kojoj piše. Znatiželja, pronicljivost, discipliniranost i jasnoća napisanog odlike su koje trebaju krasiti kritičarski rad svakog od naših kolega i ohrabrujuće je kako se one redom lako pronalaze u pisanju mlade Dine Pokrajac. Svoja razmišljanja kompetentno argumentira, a čitateljima nenametljivo no sigurno nudi razloge za promišljanje njihovog gledateljskog iskustva. I konačno, ono što je u kvalitetnom kritičarskom radu ključno: ne boji se suprotstaviti prevladavajućim prosudbama i stavovima' – napisao je žiri Nagrade Vladimir Vuković u sastavu Mario Kozina, Krešimir Košutić i Hrvoje Pukšec.

Također je po prvi puta uručena i novouvedena, bijenalna Nagrada Ante Peterlić za izvrsnost u filmskoj publicistici. Dobio ju je Tomislav Šakić za knjigu Modernizam u hrvatskom igranom filmu.

Sve ostale detalje potražite na službenim stranicama DHF-a

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.