Na Forumu je, na poziv organizatora, sudjelovala voditeljica DKE - Ureda Media Hrvatske Martina Petrović, koja je zajedno s kolegicama iz Danske, Luksemburga i Njemačke (Ured iz Berlina) radila na preporukama za osnaživanje filmskih sadržaja za djecu u okviru Potprograma MEDIA. 

Osim njih, na forumu KIDS Regio, bio je i niz domaćih stručnjaka iz filmske industrije. Tako su u Weimaru bile i producentica Darija Kulenović Gudan te producentica i redateljica Marina Andree Škop iz Studija dim koje su, uz norveškog producenta Nicholasa Sandoa (Filmbin) predstavljale svoj film Moj dida je pao s Marsa koji je ujedno i prva hrvatsko-norveška koprodukcija te je potpomognut sredstvima Potprograma MEDIA u okviru poziva za razvoj pojedinačnog projekta. Na Forumu su sudjelovale i ravnateljica riječke Javne ustanove Art-kino Slobodanka Mišković i predsjednica udruge Djeca susreću umjetnost koja organizra filmski program Sedmi kontinent, Edita Bilaver.

Interaktivno-interdisciplinarni koncept Foruma omogućio je usvajanje prijedloga sudionika kojima se obraćaju nacionalnim, regionalnim i europskim političarima i zakonodavcima te udruženjima i institucijama s područja filma pozivajući ih da učine što god je u njihovoj moći kako bi aktivno promicali razvoj, pristup, vidljivost i promidžbu europskog filma za djecu u duhu Weimarske deklaracije.

Sudionici Foruma složili su se u pogledu svih potonjih pet točaka akcijskog plana čiji je cilj podrška dugometražnim igranim filmovima za djecu:

• širenje i poboljšanje istraživanja i podataka,
• naglasak na suradnjama, mrežama i lobiranju,
• jačanje (su)razvoja i (ko)produkcija,
• provedba distribucije i marketinga,
• poboljšanje obrazovanja i pristupa.

Projekt 15+ predstavljao je misao vodilju tijekom odvijanja Foruma. Uzimajući u obzir da djeca čine 15 % cjelokupnog europskog stanovništva, potrebno je osigurati najmanje 15 % financiranja, prikazivanja i školskog kurikuluma posvećenog europskom filmu za djecu.

Naime, prema Eurostatu 2018. godine u 28 zemalja članica živjelo je 512,7 milijuna stanovnika, od kojih je 15 % mlađe od 15 godina. Europski audiovizualni opservatorij navodi prosječan broj od 1119 dugometražnih igranih filmova nastalih između 2014. i 2017. godine u Europskoj uniji. U istom razdoblju godišnje je u prosjeku producirano 78 dugometražnih igranih filmova za djecu, što znači tek 6,97 % (prema podacima Europskog udruženja za dječji film [ECFA], u suradnji s dr. Steffi Ebert sa Sveučilišta Martin Luther Halle-Wittenberg).

Na tragu Erfurtske deklaracije iz 2009. godine 80 profesionalaca iz 24 zemlje postiglo je dogovor – proveden i omogućen uz pomoć mreže KIDS Regio – o tome da je potpora filmu za djecu, s posebnim naglaskom na autorskim dugometražnim igranim filmovima, potrebna jer 'takvi filmovi čine ključan dio koncepta kulturne raznolikosti i predstavljaju važan alat medijske pismenosti te osobnog kulturnog obrazovanja, osobito u pogledu prenošenja vrijednosti', a 'autorske priče mogu nas dovesti do novog narativa koji rađa čitav niz žanrova, tema i stilova, kao i različitih oblika pripovijedanja.

Citirajući dijelove Weimarske deklaracije, naposljetku je bitno istaknuti sljedeće:

'Europski film može prikazati raznolikost, utjeloviti je za (buduće) građane i na taj način njegovati europski identitet. Opće je prihvaćeno da je potrebna napredna kulturna promjena kako bi gledanje filmova za djecu iz različitih kultura mladima postalo normalno. Djeca su publika današnjice i sutrašnjice te zaslužuju višeslojan kvalitetan sadržaj koji će njih, njihove potrebe, stavove i snove shvatiti ozbiljno. Film za djecu funkcionira kao kulturno dobro visoke društvene važnosti i zato je bitno mladu publiku upoznati i s različitim kulturama i s europskim filmom.'

*Vijest je preuzeta sa službene stranice DKE – Ured MEDIA Hrvatske.