Preskoči na glavni sadržaj

Mathieu Gallet: Očuvanje audiovizualnog naslijeđa danas je važnije nego ikad

U petak 1. lipnja u Zagrebu je održana uvodna konferencija projekta Balkans' Memory posvećenog digitalizaciji audiovizualnih arhiva u regiji, koji će se u sljedeće tri godine nastaviti održavati kroz niz seminara i radionica.

Balkans' Memory trogodišnji je projekt koji vodi Ina (Francuski nacionalni audiovizualni institut / Institut national de l'audiovisuel), u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, Albanskim nacionalnim filmskim arhivom i COPEAM-om (Conférence permanente de l'audiovisuel méditerranéen), sufinanciran sredstvima Europske komisije.

Cilj projekta je provođenje prve faze ambiciozne politike očuvanja, digitalizacije i vrednovanja audiovizualne i kinematografske baštine u regiji kroz poticanje razmjene znanja i razvoj profesionalnih vještina zaposlenika arhiva i televizijskih kuća. Današnja konferencija ujedno je i prilika za podizanje svijesti o važnosti digitalizacije audiovizualnih arhiva među onima koji donose odluke – političarima i stručnjacima, jer su televizija i film dio našeg naslijeđa i nacionalnog sjećanja. U Francuskoj INA je jedina javna kompanija koja je zadužena za televizijske i radijske arhive i svjesna je uloge koju ovi mediji imaju u nacionalnom sjećanju. Danas smo ovdje kako bismo podijelili svoja iskustva sa zemljama koje sudjeluju na konferenciji, a mislim da je u ovoj regiji pitanje očuvanja audiovizualnog naslijeđa još i važnije kada se uzme u obzir nedavna povijest Balkana, izjavio je predsjednik Ina-e Mathieu Gallet.

Pod vodstvom Mathieua Galleta Ina u posljednje dvije godine ostvaruje uspjehe i na poslovnom planu. Dio Ina-inih misija je od općeg interesa, a to je očuvanje francuskog audiovizualnog naslijeđa, pojasnio je Gallet. No, Ina obavlja i komercijalne djelatnosti, kao što su izdavanje DVD-a i pokretanje internetskih stranica. Tako smo tijekom francuskih predsjedničkih izbora kreirali site na kojem su korisnici mogli preuzimati kultne fraze francuskih političara koji bi ih kasnije mogli koristiti na osobnim Facebook i Twitter profilima. Primjerice, ako je netko želio izraziti nezadovoljstvo trenutnom situacijom, mogao je koristiti izjave bivših francuskih ministara. Ovakvim se metodama televizijsko i radijsko naslijeđe čini dostupnijim široj javnosti, čak i u svrhu zabave i opuštanja.

Ina je bila zadužena za sve televizijske i radijske arhive u Francuskoj: naše su mušterije prvo bile veliki TV kanali i producenti. Digitalizacija, koju smo počeli pred više od 10 godina, omogućila nam je da arhive učinimo dostupnijima preko Interneta, smartphonea i ostalih platformi. Stari arhivi bili su poput velikog sefa, zatvoreni za publiku, dok digitalizacija nudi mogućnost da ih se ponovno iskoristi i podijeli sa širom javnosti, prokomentirao je Gallet razliku između klasičnog oblika arhiviranja i mogućnosti koje nude novi mediji.

Uvodna konferencija projekta Balkans' Memory trajala je jedan dan, a na njoj se raspravljalo o nizu aktualnih pitanja, poput strategija koje moraju usvojiti voditelji arhiva kako bi naglasili njihovu ekonomsku, kulturnu, obrazovnu i povijesnu važnost, politika koje se moraju primijeniti za njihovo očuvanje i digitalizaciju, te aktera koji bi se trebali uključiti u proces kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija i znanja.

Na uvodnoj konferenciji okupili su se stručnjaci iz područja očuvanja audiovizualne i kinematografske baštine iz regije koji su održali niz prezentacija i okruglih stolova. Cilj uvodne konferencije bio je osvijestiti čelnike i predstavnike fondova, uz sudjelovanje voditelja arhiva i profesionalaca iz regije, Europske unije i stručnjaka iz sektora o važnosti pravilne i pravovremene digitalizacije arhiva.

Vjerujemo da je ova konferencija samo početak dugoročne i plodne suradnje profesionalaca i institucija u regiji i šire te da će u godinama koje su pred nama ta suradnja jačati, izjavila je ispred HAVC-a Sanja Ravlić, umjetnička savjetnica za razvoj scenarija i razvoj projekata i predstavnica Hrvatske u Eurimagesu.

Projekt Balkans Memory trajat će tri godine (2012.-2014.), a sastojat će se od niza radionica, seminara i teorijskih skupova na kojima će se uspostaviti temelji za prvu fazu digitalizacije audiovizualnih arhiva. Nastavak projekta održat će se u studenom u Tirani, a radi se o seminaru na kojem će se podrobnije raspraviti o očuvanju i restauraciji filmskog i audiovizualnog nasljeđa.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.