"Ako dokumentarni film ima jednu važnu zadaću, onda je to da ne dopušta društvu prestati postavljati pitanja. Upravo zato ovogodišnji Liburnia Film Festival u fokus stavlja militarizaciju – proces koji posljednjih godina sve snažnije oblikuje europsku svakodnevicu.

Rat u neposrednom susjedstvu, rekordna ulaganja u obranu, sve snažnija vojna industrija i normalizacija ratne retorike ponovno su postali dio naše stvarnosti. Smatramo kako je upravo dokumentarni film prostor u kojem takve procese treba promišljati, propitivati i o njima razgovarati," poručuju organizatori festivala, naglašavajući:

“Dvadeset i četiri godine Liburnia Film Festival prati društvo kroz dokumentarni film. Ovogodišnja tema nije odabrana zato što želimo ponuditi odgovore, nego zato što vjerujemo da postoje pitanja koja ne smijemo prestati postavljati. Militarizacija više nije nešto što se događa negdje drugdje – ona postaje dio naše svakodnevice, političkog jezika i ekonomskih prioriteta. Dokumentarni film možda ne može promijeniti svijet, ali može pomoći da ga jasnije vidimo."

Posljednjih godina Europa ubrzano povećava ulaganja u obrambeni sektor, a vojna industrija ponovno postaje jedan od važnih gospodarskih prioriteta. Festivalsku temu prati i ovogodišnji vizual koji potpisuje riječki Studio Pixel. Vizual nije tek ilustracija festivalske teme, nego njezin nastavak – poziv na promišljanje procesa koji se odvijaju pred našim očima, često toliko postupno da ih gotovo prestajemo primjećivati.

Festival zato otvara prostor i publici. U tijeku je natječaj za kratke video forme kojima autori, umjetnici i svi zainteresirani mogu u trideset sekundi autorski progovoriti o militarizaciji društva – kroz osjećaj, događaj, osobno iskustvo ili mogući odgovor. Odabrani radovi bit će predstavljeni na festivalskim društvenim mrežama, a dio njih bit će prikazan i tijekom festivala na velikom platnu Ljetne pozornice.

Dokumentarni film kao ogledalo društva 

Ovogodišnja konkurencija pokazuje koliko je hrvatski dokumentarni film danas raznolik i autorski samouvjeren. Filmovi dolaze iz različitih produkcija i različitih su poetika, ali ih povezuje zajednička potreba da osobne priče pretvore u univerzalna pitanja suvremenog društva.

Nekoliko filmova ovogodišnje konkurencije polazi od obiteljske intime kako bi progovorili o univerzalnim iskustvima. Čuvarica uspomena Riječanke Jelene Ratko, film koji će na Liburnia Film Festivalu imati hrvatsku premijeru, nježan je portret jedne ljubavi i života obilježenog radom, u kojem uspomene ostaju posljednje utočište nestajućeg svijeta. Marina Jurčić u filmu Krug, crta, zeleno, koji će u Opatiji imati svjetsku premijeru, kroz arhivske snimke, obiteljske fotografije i sudske dokumente rekonstruira odrastanje četiriju sestara u obitelji obilježenoj traumom, stvarajući intimnu priču o sestrinstvu, otpornosti i ljubavi.

Sličnim osobnim pristupom vodi se i Lucija Ana Večerina u filmu Dragi tata, svojevrsnom filmskom pismu ocu s kojim više od desetljeća nema normalan odnos publika, a publika će ga prvi put gledati upravo u Opatiji. Ana Sabolić prvi će put pred hrvatskom publikom predstaviti svoj srednjometražni dokumentarac Zadnji gemišt u kojem propituje nasljeđe alkoholizma i generacijske traume kroz priču vlastite obitelji. Autorica Karla Perica u [Ne:bu dobro] polazi od vlastite stambene situacije kako bi otvorila pitanje odrastanja generacije koja sve teže dolazi do vlastitog doma, pretvarajući osobnu krizu u priču o suvremenom životu mladih.

Sjećanjem, arhivom i prolaznošću bave se i stari znanci LFF-a, Puležan Elvis Lenić u filmu Puna je Pula (svjetska premijera), oživio je amaterske snimke Kino kluba Jelen nastale šezdesetih i sedamdesetih godina, kao i Anita Čeko u poetskoj minijaturi O cvrčcima i ljudima, u kojoj nekoliko dana provedenih s djedom postaje meditacija o vremenu i pamćenju.

Konkurencija donosi niz filmova koji progovaraju o radu, migracijama, nasilju, društvenim nejednakostima i prostoru, potvrđujući da dokumentarni film ostaje jedan od najvažnijih medija za razumijevanje stvarnosti.

Među iščekivanijim naslovima je Ono što treba činiti Srđana Kovačevića, recentnog dobitnika dvije Zlatne Arene (za režiju i montažu) te nagrade publike na Pulskom filmskom festivalu, a nagrađen je i na prestižnom DOK Leipzigu, beogradskom Beldocsu i ljubljanskom Festivalu dokumentarnog filma. Film prati rad ljubljanskog Radničkog savjetovališta i kroz svakodnevne borbe obespravljenih radnika govori o solidarnosti kao mogućem odgovoru na sve nesigurnije tržište rada. Društvenim promjenama bavi se Vučja gozba Jadrana Bobana. Radnja je smještena u Dalmatinsku zagoru, suočenu s depopulacijom, industrijalizacijom prostora i teorijama zavjere koje nastaju kada institucije prestanu biti prisutne u svakodnevnom životu ljudi.

Pitanje pripadanja i identiteta u suvremenoj Europi istražuje Tatjana Božić svojim novim filmom Tragovi pripadanja, osobnom putovanju kroz različite europske zemlje i obiteljsku povijest u potrazi za odgovorom na pitanje gdje zapravo nastaje osjećaj doma. Suvremeni medijski prostor i granice između činjenica i dezinformacija u fokusu su filma Medo u šparugama Ivana Grgura, koji na duhovit način pokazuje koliko brzo lokalna priča može prerasti u kolektivni mit u eri društvenih mreža. Osobito zanimljiv autorski glas donosi Iva Kraljević u eksperimentalnom dokumentarcu Ovu sobu ostavite zakopanu (hrvatska premijera), poetskoj meditaciji o svijetu koji se raspada.

Hrvatsku premijeru imat će Spomenik revolucije Mladena Ivanovića, kojemu je u centru monumentalni spomenik na Petrovoj gori. Film kroz sudbinu jednog od najvažnijih modernističkih spomenika Europe otvara pitanja odnosa prema antifašističkoj baštini, kulturnoj memoriji i odgovornosti prema javnom prostoru.

Krajolik kao svjedoka društvenih promjena bio je inspiracija brojnim autorima koji su filmski istražili odnos čovjeka i prostora.

Ja, moćni Velebit Nevena Hitrec na LFF-u imat će svjetsku premijeru. Poetska je to posveta grandioznoj, ali i surovoj planini, pretvarajući Velebit u glavnog protagonista i simbol trajnosti nasuprot prolaznosti ljudskih života. Tonći Gaćina, nakon premijere na festivalu u Locarnu i još nekoliko europskih festivala u filmu Koze! vraća publiku na otok Unije, gdje napušteno stado koza postaje metafora odnosa čovjeka prema prirodi i posljedica neuspjelih razvojnih politika.

Poetski pristup prostoru i radu njeguje i umjetnik Darko Škrobonja kroz izniman vizualni film NOV.032, koji proces gradnje mosta pretvara u meditaciju o vremenu, radu i transformaciji prostora. Poznata spisateljica Monika Herceg okušala se u filmskim vodama kratkim dokumentarcem Joso kojim nam predstavlja svog susjeda i protagonista iz napuštenog sela na Baniji, a Sebastijan Borovčak u filmu Mirna dolina u ličkom kršu zajedno s novinarkom Tamarom Opačić pokušava pronaći tragove nestalog migranta.

Snažne osobnosti nerijetko su sjajna podloga za odlične filmske priče, a to dokazuje i sljedeća tri filma u konkurenciji za LFF-ove nagrade.

Izidor Bistrović u filmu Imaš tople ruke, koji će na LFF-u imati svjetsku premijeru, mala je oda umjetnosti, ali i brizi kroz iskustvo gluhoslijepe kiparice Sanje. Marina Musulin filmom Od jutra do sutra, nagrađenim za najbolji kratki dokumentarni film na South East European Film Festivalu u Los Angelesu, donosi portret snažne žene zaposlene u riječkoj ribarnici koja svakodnevno balansira između obitelji i fizički zahtjevnog posla. Film je svojevrsni hommage jednom od najboljih hrvatskih dokumentaraca, Od 3 do 22 Kreše Golika iz 1966. David Gašo u filmu Sve ostalo duhovitim portretom ljudi koje je upoznao preko oglasa i društvenih mreža, gradi vibrantnu alegoriju suvremene Hrvatske.

Ovogodišnja konkurencija kao i do sad na jednom mjestu okuplja afirmirane autore i nova autorska imena, međunarodno nagrađivane filmove i čak pet svjetskih premijera, potvrđujući Liburnia Film Festival smotrom najrelevantnijih domaćih dokumentaraca, a Opatiju mjestom susreta hrvatskih dokumentarista.

O najboljim filmovima 24. Liburnia Film Festivala odlučivat će peteročlani međunarodni žiri sastavljen od filmskih profesionalaca različitih profila. Glavni žiri, koji odlučuje o nagradi za najbolji film, najbolji regionalni film, režiju, fotografiju, montažu i dizajn zvuka, čine riječka montažerka, snimateljica zvuka i politička aktivistica Ana Jurčić, direktorica mariborskog festivala Dokudoc Maja Malus Azhdari, producent, redatelj i direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski, nagrađivani montažer Jan Klemsche te direktor fotografije i redatelj Damian Nenadić.

Dobitnika Nagrade kritike Dragan Rubeša, koju LFF dodjeluje u suradnji s riječkim Art-kinom, odabrat će Željko Luketić, filmski kritičar, publicist i kulturni novinar.

Publika će svakog dana moći ocjenjivati svoje favorite, a filmu s najvišom prosječnom ocjenom pripast će nagrada publike.

Liburnia Film Festival već godinama nije samo mjesto na kojem se gledaju dokumentarni filmovi, nego i prostor susreta autora, filmskih profesionalaca, djece, mladih i publike. Tako će i ove godine, uz projekcije, posjetiteljima ponuditi bogat popratni program.

Svakodnevni festivalski program upotpunit će i tradicionalno Piće s autorima koja će moderirati Olga Dimitrijević, na kojem će publika na terasi Hotela Continental imati priliku razgovarati s autoricama i autorima filmova u konkurenciji za nagrade.

U edukativnom programu organizatori surađuju s CTK Rijeka (radionice Animir(ajmo!), 3,2,1 – Akcija!, Digitalno animir(ajmo!), Filmaktivom (radionica Prvi put snimam) i Kultura svima (Film svima svugdje – 101 o inkluzivnim filmovima).  Važan dio profesionalnog programa ponovno je LFF Rough Cut, radionica razvoja dokumentarnih filmova u završnoj fazi montaže, koja okuplja autore i autorice iz Hrvatske i regije te im kroz mentorski rad omogućuje dodatni razvoj projekata prije završetka filmova.

Bogat popratni program koji donosi regionalne i festivalske premijere, posebne projekcije, pobjednički film partnerskog festivala Beldocs, razgovore s autorima te radionice za sve uzraste.

Regionale: glasovi susjedstva i suvremene stvarnosti

Program Regionale okuplja recentne dokumentarne filmove iz Istre, Kvarnera i Like koji otvaraju prostor za razgovor o lokalnim zajednicama, identitetu i društvenim promjenama. Publiku očekuje festivalska premijera filma Glasna tišina moga grada Marte Vede, koji istražuje nekadašnju i današnju alternativnu scenu Pule, njezine ljude i prostore te propituje zašto su mjesta okupljanja mladih gotovo nestala.

Pulski redatelj i umjetnik Robert Pauletta Mr. Denny & Istro-CID na vrckav, sarkastičan i duhovit razotkriva drugu stranu idealizirane slike Istre, propitujući posljedice nekontrolirane gradnje, korupcije i kapitala na identitet prostora.

Svjetsku premijeru na Liburniji imat će eksperimentalni  poetski dokumentarac Nakon Klare Dujmović, koji kroz gotovo zaboravljen događaj promišlja prirodni poredak i život koji postoji oko nas, često neprimijećen.

Igrano-dokumentarni film Za tvoje dobro autorica Ane Trobec, Mirele Džafić i Mirne Unuk, nastao u produkciji SOS Rijeka i Filmaktiva, kroz tri osobne priče progovara o emocionalnom nasilju u partnerskim odnosima, osvjetljavajući njegove često nevidljive obrasce te potičući prepoznavanje, empatiju i razgovor. Projekcija će biti prilagođena gluhim, nagluhim, slijepim i slabovidnim osobama u suradnji sa Film svima svugdje kojeg zajednički provode Kultura svima svugdje i Filmaktiv uz podršku Udruge gluhih i nagluhih PGŽ te Udruge slijepih PGŽ.

Posebne projekcije

Poseban program donosi festivalsku premijeru dokumentarnog filma Kako je počela pobuna na mom otoku Nikole Dupera, koji minuciozno prati napornu i upornu borbu stanovnika otoka Ilovik protiv rušenja i prenamjene mula u uvali Mrtvaška na jugu Lošinja, žile kucavice koja povezuje ta dva otoka i neizmjerno je važna za sve žitelje otoka Ilovika. Film razotkriva složenu mrežu političkih i gospodarskih interesa kojima je briga jedino profit, a ne dobrobit stanovnika.

Publika će imati priliku pogledati i novi kratki film Karle Crnčević Na brdu, o aktivistici koja se već godinama brine za napuštene pse  u improviziranom azilu iznad turističke razglednice Dubrovnika. Film je to o brizi, odgovornosti i zajedništvu.

Partnerski programi: Beldocs predstavlja i Restartovi filmovi

U suradnji s beogradskim festivalom Beldocs, u Opatiju stiže hrvatska premijera filma Zalazak Miloša Jaćimovića, pobjedničkog naslova srpskog takmičarskog programa festivala održanog u svibnju ove godine. Kroz svakodnevicu posljednjeg aktivnog državnog lječilišta iz vremena bivše Jugoslavije Dr. Simo Milošević u crnogorskom gradiću Igalu, pratimo terapijske rituale, nesebičan rad i odnose pacijenata i zaposlenih. Program razmjene pobjedničkih filmova s festivalom Beldocs, Liburnia Film Festival uspješno provodi već nekoliko godina, čime pridonosi širenju hrvatske dokumentaristike i izvan hrvatskih granica.

Program Restartovi filmovi predstavlja četiri ostvarenja. Restartova Škola dokumentarnog filma predstavlja se kratkim filmovima Idemo van? Doriana Milovića i Odmah se vraćam Mariane Lopez Bodart, polaznika posljednje generacije 2025./2026. Rad produkcijske kuće Restart branit će i dugometražni dokumentarci, Sjeti se moje pjesme, Jelene Bosanac i Tanje Brzaković, koji kroz sudbinu gostionice Jablan pored Slatine govori o raspadu zajedničkog života uoči rata, te Restartove koprodukcije Yugo ide u Ameriku, Filipa Grujića i Alekse Borkovića, mladih srpskih autora koji su se u urnebesnoj i zabavnoj avanturi odlučili tim ‘najgorim autom uvezenim u Ameriku’ provesti od New Yorka do Los Angelesa i ispitati je li to doista tako. Filmom Yugo ide u Ameriku bit će, 29.8. i službeno zatvoren 24. Liburnia Film Festival.

Edukacije za sve generacije

Liburnia Film Festival ponovno potvrđuje svoju ulogu mjesta učenja i razmjene znanja kroz bogat edukativni program namijenjen svim uzrastima.

LFF Rough Cut okuplja regionalne autore i montažere dokumentarnih projekata u završnoj fazi (rough cut), kojima će mentorice, renomirane montažerke Hrvoslava Brkušić i Jelena Maksimović, pomoći u pronalasku svježih rješenja za završetak svojih filmova. U ovom programu sudjelovat će šest projekata iz zemalja bivše Jugoslavije.

Za djecu i mlade zaljubljenike u film Centar tehničke kulture Rijeka priprema čak tri radionice. Djeca od 7 do 10 godina kroz radionicu Animir(ajmo!) upoznat će osnove stop-animacije i izraditi vlastiti animirani film, polaznici od 10 do 14 godina na radionici 3,2,1, Akcija! proći će cijeli proces nastanka kratkog igranog ili dokumentarnog filma – od scenarija do snimanja i montaže – dok je radionica Animir(ajmo!) digitalno namijenjena mladima od 14 do 18 godina koji će uz pomoć iPada i programa Procreate učiti osnove digitalne animacije i stvarati vlastite animirane sadržaje.

U suradnji s udrugom Filmaktiv već godinama održava se radionica Prvi put snimam, namijenjena svima starijima od 14 godina koji žele upoznati proces stvaranja dokumentarnog filma. Pod mentorstvom Borka Novitovića polaznici će proći sve faze rada – od razvoja ideje do završnog montažnog reza.

Sudjelovanje na radionicama CTK Rijeka i Filmaktiva se ne naplaćuje, no potrebno je prijaviti se putem online prijavnica do 20. kolovoza. O terminima održavanja i načinu prijave saznajte više na internetskoj stranici Liburnia Film Festivala.

U festivalskom programu nalazi se i radionica Film svima svugdje — 101 o inkluzivnim filmovima, koja kroz pregled razvoja inkluzivnih praksi, primjere dobre prakse te praktične vježbe približava načine na koje film može postati dostupniji svima. Sudionici će upoznati različite modele prilagodbe filmova, naučiti osnove hrvatskog znakovnog jezika, okušati se u izradi audiodeskripcije i steći konkretna znanja za razvoj pristupačnijih audiovizualnih sadržaja.

Radionica je otvorena za sve zainteresirane za stvaranje inkluzivnih audiovizualnih sadržaja, a posebno filmske autore. Prijava nije potrebna, a održat će se u srijedu, 26. kolovoza, od 15:30 do 16:30 u Vili Antonio. Film svima svugdje zajednički provode Kultura svima svugdje i Filmaktiv uz podršku Udruge gluhih i nagluhih PGŽ te Udruge slijepih PGŽ.

Studija slučaja o nagrađivanom Mirotvorcu

Već tradicionalni LFF-ov case study, uvijek je posvećen procesu nastanka najuspješnijeg hrvatskog dokumentarnog filma prethodne godine. Ove godine to je svakako višestruko nagrađivani Mirotvorac, koji je na prošlom LFF-u osvojio i nagradu za najbolji film i nagradu publike, što se na LFF-u doista rijetko događa. Ove godine fokus je na istraživačko-scenarističkoj studiji slučaja pod nazivom "Kako se kalio Mirotvorac", a rad na filmu predstavit će nam poznati novinari i scenaristički dvojac, Drago Hedl i Hrvoje Zovko. Studija slučaja je na rasporedu u petak, 28. kolovoza u 17 sati.

O svim filmovima u konkurenciji za festivalske nagrade razgovarat će se na Piću s autorima na terasi Hotela Continental svakog dana, od 26. do 29. kolovoza, u 18:30 sati. S filmskim autorima će razgovarati dramaturginja i dramska spisateljica Olga Dimitrijević.

Kako bi zaokružili priču o militarizaciji društva, na koju organizatori ukazuju i kroz festivalski vizual i slogan “Mirno more!”, u subotu 29. kolovoza u 17 sati u Vili Antonio zakazali su panel raspravu De/militarizacija društva.

Zadnja festivalska večer (29.8.2026.), rezervirana je za dodjelu nagrada (u 22:30 sata) nakon koje slijedi odlična zabava uz slovenski DJ dvojac - DJ Woo-D-a i DJ Anu - koji će na Maloj ljetnoj pozornici okupljene rasplesati uz ritmove skrivenih glazbenih dragulja jugoslavenske disko, funk i šlager scene.

Uz ukupno 32 filmska naslova, od kojih je njih 21 u konkurenciji za osam festivalskih nagrada, bogat radionički program i brojnim najavljenim gostima, 24. Liburnia Film Festival potvrđuje da festival nije samo mjesto gledanja filmova, nego prostor susreta, razgovora, učenja i razmjene ideja koji dokumentarni film stavlja u središte zajednice.

Organizator festivala je Udruga Liburnia Film Festival, suorganizator je Restart, a partner Festival Opatija.

Ovogodišnje, 24. izdanje festivala podržavaju Grad Opatija, Hrvatski audiovizualni centar, Društvo hrvatskih filmskih autora i producenata, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Grada Opatije, Turistička zajednica Kvarnera, Amadria Park, Audio Video Consulting - AVC Grupa, ACER Hrvatska i mnogi drugi prijatelji festivala. Program razvoja organizacije Udruge LFF podržava Zaklada Kultura Nova i Grad Rijeka.