Nakon Mostara, Noć hrvatskog filma i novih medija održala se i u Budimpeštu 28. studenog, a nakon toga manifestacija se "preselila" u Mainz 30. studenog, u partnerstvu s Hrvatskom Kulturnom Zajednicom Mainz, a 6. studenog Noć će se održati u Beču, u partnerstvu s Hrvatskim centrom (Kroatisches Zentrum).

Publika iz svih gradova projekcije gleda besplatno, a svaki grad u okviru manifestacije ima svoj poseban program.

Jedan od naslova koji se predstavljaju u sklopu Noći hrvatskog filma je dobitnik Zlatne palme, kratkometražni igrani film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića (Antitalent). 

Na programu su i kratkometražne igrane uspješnice mladih autora, Dobro je, lijepo je Luke Galešića, Niska trava Davida Gaše, nagrađen Grand Prixom na Danima hrvatskog filma, Skummy Saše Poštića i mnogi drugi, a od dokumentaraca tu je Grand  Prize Anje Koprivček, ljubavnu priča smještena u svijet zagrebačke ballroom scene, U tranzitu Lucije Brkić, te Kuća na Kraljevcu Pere Kvesića, film o zagrebačkoj kući na Kraljevcu broj 35 koja je u posljednjih gotovo pola stoljeća pružala sklonište brojnim, raznolikim ljudima. 

Posjetitelji Noći hrvatskog filma imaju prilike pogledati i niz domaćih dugometražnih filmova. Tu su Bosanski lonac Pave Marinkovića, Hotel Pula Andreja Korovljeva i Frka mladog Svebora Mihaela Jelića.

Ovogodišnji izbor restauriranih filmova Zagreb filma kreće animiranim filmom Proljetni zvuci Vladimira Jutriše i Aleksandra Marksa, zatim kratkometražna igrana Šala Bogdana Žižića, a iz poznatog serijala dokumentarnih filmova o prirodi Branka M. Marjanovića prikazuju se filmovi Puh i Buđenje.

Za najmlađe gledatelje, tu je najnovija epizodu Profesora Baltazara iz 2022. godine, Vrline iz dubine Dine Krpana, kao i Augustova treća sreća Borisa Kolara snimljena u čast 50. godišnjice nastanka serijala o profesoru Baltazaru. 

Tu su i popularni animirani filmovi Cvrčak i mravica Luke Rukavine, epizode iz serijala Mali leteći medvjedići, Pisma na kraju šume Jelene Oroz, a za one odraslije tu su Albatros Nenada Jankovića, Aleph Slobodana Tomića, i Republika Antonije Begušić.

Krajem rujna preminuo je Petar Krelja, jedan od najvažnijih hrvatskih filmskih redatelja, te se u In memoriam pogramu prikazuju njegova tri dokumentarna filma, Vrijeme igre (1977.), Prihvatna stanica (1977.) i Treći Božić (1993.), dio prognaničke trilogije.

Umjetnička voditeljica manifestacije Irena Škorić je uz pomoć stručnih suradnika (Tomislav Gregl – selektor za animirani film, Boško Picula – selektor za igrani film) sastavila specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

Osim vremeplova u filmsku prošlost, Noć hrvatskog filma u stopu prati i aktualne domaće uratke, koji se još nisu ohladili od festivalskih premijera te su pozitivno odjeknuli među kritikom i strukom, a daje i prostor mladim, perspektivnim filmašima čije vrijeme tek dolazi.

Program je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.