Preskoči na glavni sadržaj

35. Dani hrvatskog filma donose više od 120 filmova i razgovore o budućnosti domaće projekcije

Od 15. do 18. listopada u Kinu Edison u Karlovcu održat će se 35. Dani hrvatskog filma, koji u natjecateljskom programu donose 51 film odabran među rekordnih 209 prijavljenih, a program obuhvaća 11 dokumentarnih, 14 igranih, 6 animiranih, 10 eksperimentalnih i 10 namjenskih filmova. Ovogodišnja selekcija donosi široku i raznoliku panoramu suvremene hrvatske kratkometražne i srednjemetražne produkcije – od profesionalnih i autorski profiliranih radova do studentskih filmova, od klasičnih pripovjednih formi do eksperimentalnih pristupa koji preispituju granice filmskog medija.

Od 15. do 18. listopada u Kinu Edison u Karlovcu održat će se 35. Dani hrvatskog filma, koji u natjecateljskom programu donose 51 film odabran među rekordnih 209 prijavljenih, a program obuhvaća 11 dokumentarnih, 14 igranih, 6 animiranih, 10 eksperimentalnih i 10 namjenskih filmova. Ovogodišnja selekcija donosi široku i raznoliku panoramu suvremene hrvatske kratkometražne i srednjemetražne produkcije – od profesionalnih i autorski profiliranih radova do studentskih filmova, od klasičnih pripovjednih formi do eksperimentalnih pristupa koji preispituju granice filmskog medija.

Eksperimentalni film ove se godine posebno izdvaja raznolikošću i autorskom dosljednošću. Napušteni vrtovi Tomislava Šobana, Opera Igora Zelića, 11:1-9 Nele Gluhak i Isti znoj i dalje teče kroz te iste pore Neže Knez različitim postupcima otvaraju pitanja prostora, stvarnosti, komunikacije i osobnog sjećanja, dok se eksperimentalni pristupi sve češće prelijevaju i u druge filmske rodove.

Nakon višegodišnje dominacije dokumentarnog filma, igrani je program ove godine s njim brojčano izjednačen. Među naslovima su Čvorak Sare Grgurić o odnosu dviju sestara, Dobro je sve, dobro je sve, dobro je sve Rina Barbira o ponovnom susretu trojice prijatelja, Poluotok Davida Gaše o muškom druženju i pripadanju te Traje veliko finale Luke Galešića o dvojici braće i teško bolesnom ocu. Posebno se izdvajaju i Grand Hotel Park, kolektivni film mladih autora, te Mačka se uvijek dočeka na noge Vedrana Husremovića, neobična priča o suočavanju s potisnutim žalovanjem.

Dokumentarni program kreće se od osobnih i obiteljskih priča do društvenih i ekoloških tema. Idemo van? Doriana Milovića vraća se djetinjstvu kroz obiteljske videokazete, Koze! Tonćija Gaćine istražuju posljedice ljudskog utjecaja na okoliš, a Od jutra do sutra Marine Musulin donosi portret žena riječke ribarnice. U animaciji se izdvajaju Gladno srce Nikoline Žabčić, priča o borbi s poremećajem u prehrani, Pictoman Branka Farca te Vanja & Vanja Danijela Žeželja, smješten u ratom razoreni grad u kojem djeca igraju smrtonosni hokej.

Namjenski film i ove godine potvrđuje širinu domaće produkcije, od glazbenog spota Treći Svijet (Dub 2025) Arsena Oremovića, integralnog dijela dokumentarca o Haustoru, do društveno angažirane kampanje Promijeni svijet zaklade Solidarna, koju potpisuju Marcella Zanki, Judita Gamulin, Bruno Anković, Renata Lučić i René Gallo.

Trendovi, Moderni klasici i retrospektivni programi

Uz natjecateljski program, Trendovi donose off program filmova koji su se istaknuli aktualnim temama i estetski intrigantnim pristupima vrijednima prikazivanja publici DHF-a, s ciljem cjelovitog predstavljanja godišnje bilance hrvatske kinematografije. Među njima su Držim te Ane Predin, Histeričan napad smijeha Matije Gluščevića i Dušana Zorića, namjenski Stol Za Dvoje Jakova Jozinovića i eksperimentalni Sinapsa u režiji Ivane Ognjanovac.

Program Moderni klasici prikazuje filmove koji su obilježili noviju povijest hrvatskog kratkog filma, među njima Ciao mama Gorana Odvorčića, Kokoška Une Gunjak, Belladonna Dubravke Turić, Piknik Jure Pavlovića, Zvir Miroslava Sikavice i U plavetnilo Antonete Alamat Kusijanović. Od obiteljskih odnosa i odrastanja do nasilja, empatije i društvenih pritisaka, filmovi pokazuju kako su teme koje su zanimale hrvatske autore posljednjih petnaestak godina i dalje snažno prisutne u suvremenoj kinematografiji.

Program Iz povijesti DHF-a vraća se filmovima iz prethodnih izdanja festivala, među kojima su brojni nagrađivani i danas važni naslovi hrvatske kratke forme. Ovogodišnji izbor donosi raznolike filmske pristupe, od eksperimentalnih i animiranih do dokumentarnih i igranih radova, među kojima su Arheo 29 Vladislava Kneževića, Biciklisti Veljka Popovića, Dvoboj Katarine Zrinke Matijević, Kraj Tomislava Šobana, Levijatan Simona Bogojevića Naratha, Miramare Michaele Müller, Mirila Vlade Zrnića, Nije da znam, nego je tako Tanje Golić, Plac Ane Hušman, Sunčana strana subote Roberta Orhela i Šalter Dražena Žarkovića. Program podsjeća na kontinuitet i raznolikost hrvatske kratkometražne produkcije koju Dani hrvatskog filma prate već 35 godina.

Poseban dio programa čini kratka retrospektiva Ivana Ramljaka, jednog od najuglednijih domaćih dokumentarista i autora s dugim iskustvom u različitim područjima filmske kulture. Retrospektiva donosi izbor njegovih dokumentaraca, među kojima su Kino otok, Dom boraca, Baba Višnjina 38, Brodovi i dalje ne pristaju, Mezostajun i novi Pozdrav iz Sekretarijata, kojim se vraća fotofilmu. Njegove filmove povezuje snažan fotografski senzibilitet te promišljen odnos prema prostoru, vremenu i ljudima, dok retrospektiva otkriva i njegovu vezu s igranim filmom kroz suradnju s Markom Škobaljem i filmove Trapula i Najpametnije naselje u državi. Ramljak je s DHF-om povezan i nizom nagrada, među kojima su Grand Prix i nagrada za scenarij za Mirotvorca 2025., Grand Prix za O jednoj mladosti 2020. te nagrada za kameru Ivana Slipčevića za Kino otok 2016.

Meet&Match i dokumentarna produkcija za televiziju

U popratnom programu održava se i Meet&Match, program javnih čitanja scenarija i profesionalnog umrežavanja namijenjen scenaristima, redateljima i producentima. Program SPID-a i DHFR-a, u partnerstvu s DHFA-om i HAVC-om, povezuje autore kvalitetnih, ali još nerealiziranih dugometražnih igranih i serijskih projekata s potencijalnim kreativnim i produkcijskim suradnicima. U Karlovcu će biti predstavljen scenarij Dani su bez broja Romine Tonković, u režiji Nikice Zdunić. Priča prati sredovječnog propalog glazbenog producenta iz Konavala koji nakon smrti brata neočekivano postaje skrbnik triju nećakinja, a scenarij će čitati Nikša Butijer, Lucija Šerbedžija, Aurelija Stašić, Iskra Urban i Nuša Zelić.

U popratnom programu razgovarat će se i o dokumentarnoj produkciji za televiziju te sve kvalitetnijim serijama i filmovima koje HRT nabavlja od neovisnih producenata. Predstavnici HRT-a, HAVC-a i produkcijskih kuća Castor Multimedia, Eclectica, Fade In, Jaka produkcija i Pipser otvorit će pitanja suradnje javne televizije i nezavisne produkcije, kriterija i mogućnosti nabave programa te izazova u stvaranju sadržaja koji relevantne društvene, kulturne i povijesne teme približavaju širokoj publici.

Nagrade i priznanja

Najboljim filmovima 35. Dani hrvatskog filma dodijelit će Grand Prix te nagrade za režiju, scenarij, kameru, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, kao i posebna priznanja za scenografiju, kostimografiju, masku, posebne i vizualne efekte te glumačka ostvarenja. Dodjeljuju se i nagrada „Jelena Rajković“ Društva hrvatskih filmskih autora i producenata za redatelje do 30 godina, Zlatna uljanica Glasa Koncila te Nagrada za etiku i ljudska prava.

Dani hrvatskog filma nacionalna su kulturna manifestacija posvećena predstavljanju, promicanju i vrednovanju godišnje hrvatske kratkometražne i srednjemetražne produkcije u svim filmskim rodovima, uz programe koji kroz retrospektive i diskusije povezuju suvremenu produkciju s poviješću hrvatske kinematografije.

Ulaz na sve projekcije i događanja 35. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.

×
Ova internetska stranica koristi kolačiće (cookies) za potrebe analize statistike posjeta. Pri tome se ne prikupljaju niti obrađuju osobni podaci. Korištenjem stranice prihvaćate i njene uvjete korištenja.